DRŽAVNI zavod za statistiku (DZS) objavit će danas podatke o hrvatskom BDP-u, a makroekonomisti procjenjuju da je, zahvaljujući snažnoj osobnoj potrošnji, rast gospodarstva u prvom tromjesečju ove godine bio brži nego u prethodnom kvartalu.

Osam makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjuje se da je bruto domaći proizvod (BDP) u prvom kvartalu u prosjeku porastao 2,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Njihove procjene rasta kreću se u širokom rasponu od 1,3 do 2,5 posto.

Bit će to već 15. tromjesečje zaredom kako BDP raste, i to brže nego u prethodnom, kada je gospodarstvo poraslo 2 posto na godišnjoj razini, što je bio najsporiji rast još od polovice 2015. godine.

„Nakon podbačaja rasta u posljednjem kvartalu 2017. od tek 2 posto godišnje, trenutno dostupne objave ekonomskih indikatora upućuju na nešto snažniji rast”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Osobna potrošnja najjači pokretač

Svi se u anketi slažu da rastu gospodarstva i dalje najveću podršku pruža jačanje osobne potrošnje, najveće sastavnice BDP-a.

Na to ukazuje rast prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini već 43 mjeseca zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

U prva tri mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao je 3,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Doduše, to je nešto sporije u odnosu na 3,4-postotni rast u prethodnom kvartalu, no „ponovno bi najznačajniji doprinos rastu BDP-a trebao doći od rasta potrošnje kućanstava, potaknutog prije svega visokim optimizmom potrošača, ali i ranijim terminom uskrsnih praznika te prebacivanjem dijela kupnje vozila s kraja prošle na početak ove godine", navodi se u anketi Hine.

A optimizam potrošača podržan je, među ostalim, rastom plaća. Prosječna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim subjektima iznosila je za ožujak 6253 kune, što je realno 2,7 posto više u odnosu na isti lanjski mjesec.

Potrošnju podržava i turizam, premda je njegov utjecaj u prvom tromjesečju znatno manji nego u kasnijim, turistički udarnim kvartalima.

Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine u komercijalnim smještajnim objektima turisti su ostvarili 2 milijuna noćenja, što je 22,3 posto više u odnosu na isto lanjsko razdoblje.

Slabost robnog izvoza

Dulje je pozitivno na gospodarstvo utjecao rast izvoza, zahvaljujući ponajviše rastu gospodarstva Europske unije, najvećeg hrvatskog vanjskotrgovinskog partnera. No u posljednjem vrijeme izvoz je posustao.

Prvi podaci DZS-a pokazuju da je od siječnja do kraja ožujka robni izvoz pao 4 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, na 24,3 milijarde kuna, dok je uvoz porastao 6,6 posto, na 41,7 milijardi kuna.

Zbog toga je trgovinski deficit u prva tri mjeseca dosegnuo 17,4 milijarde kuna, dok je u istom lanjskom razdoblju iznosio 13,8 milijardi.

"Pad izvoza, u kombinaciji sa solidnom jednoznamenkastom stopom rasta uvoza, rezultirao je širenjem deficita robne razmjene, što implicira nastavak negativne izvedbe neto izvoza rasta", navodi jedan od makroekonomista.

Osim izvoza, u anketi makroekonomisti ističu i slabost industrijske proizvodnje.

„Izvoz je podbacio, što je uteg za ukupni rast, dok je rast industrijske proizvodnje nizak, ali pozitivan”, navodi jedan od makroekonomista.

Prema podacima DZS-a, u prva tri mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja porasla 0,3 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, znatno sporije u odnosu na 1,9-postotni rast u cijeloj prošloj godini.

Prisutan je „još uvijek učinak krize u Agrokoru, koji se osjeti kroz nešto blaži rast proizvodnje i investicija", navodi jedan od makroekonomista.

Nastavljen rast investicija

I dok je proizvodnja praktično stagnirala, makroekonomisti procjenjuju da je u prvom tromjesečju nastavljen rast investicija, već 11. kvartal zaredom.

„Pozitivan doprinos BDP-u će vjerojatno doći od strane javne potrošnje, s obzirom da su rashodi konsolidirane središnje države u prvom kvartalu porasli za nešto više od 4 posto, te vjerojatno investicija, i to prvenstveno privatnog sektora (turizam), iako je tu komponentu najteže ocijeniti”, navodi jedan od makroekonomista.

U 2018. usporavanje

Procjene za prvo tromjesečje na tragu su očekivanja da će rast gospodarstva u cijeloj 2018. godini biti nešto sporiji nego lani, kada je iznosio 2,8 posto.

Prema najnovijoj anketi Hine, osam makroekonomista procjenjuje u prosjeku da bi rast gospodarstva u 2018. mogao iznositi 2,7 posto, dok su prije tri mjeseca očekivali 2,8 posto.

Njihove procjene rasta kreće se u rasponu od 2,3 do 3 posto.

Pripremili: Slavica Cvitanić, Nenad Bach