Foto:Hina

UOČI današnjeg sastanka ministara vanjskih poslova Europske unije u Bruxellesu predstavnici Bosne i Hercegovine predali su zahtjev za članstvo u Europskoj uniji nizozemskom predsjedništvu, javlja HRT.

Europarlamentaraca Andrej Plenković gostujući u emisiji U mreži prvog na HRT-u rekao je kako je ovo velika prekretnica za BiH.

"Zahtjev je pravno utemeljen, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju stupio je na snagu prije 7 mjeseci i za sada sve ide predviđenim tijekom. Bitna promjena za BiH na europskom putu dogodila se ulaskom Hrvatske u EU, a Hrvati u BiH su prepoznati kao vezivno tkivo za opstanak BiH", rekao je Plenković.

Zahtjev je predao predsjednik predsjedništva BiH Dragan Čović. Potpredsjednica Europske komisije i visoka predstavnica unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izjavila je kako će unija sada proučiti zahtjev poručivši da je to dobra vijest i za BiH i za Uniju.

Mogherini: Velika su očekivanja od ovog procesa, imamo razloga slaviti

"Ovo je dobro za građane BiH, civilno društvo ima velika očekivanja od ovoga procesa i mi također u EU imamo razloga slaviti", kazala je Mogherini.

"Prije godinu dana, u prosincu 2014. godine kada sam posjetila Sarajevo zajedno s Hahnom BiH je bila posve ispod radara, bez ikakve mogućnost za današnji korak. Puno je učinjeno posljednjih mjeseci, ali ostalo je još puno posla".

Povjerenik za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn kazao je kako je "ovo veliki dan za BiH, to je rezultat rada u zadnjih nekoliko mjeseci".

"Ovo je tek početak dugog puta na kraju kojeg bi rezultat trebao biti članstvo BiH u EU-u, ali do tada treba napraviti još puno posla".

Nakon podnošenja zahtjeva Vijeće će zatražiti od Europske komisije da izradi mišljenje (avis), što može potrajati godinu do dvije.

Prvi korak u tom u procesu je upitnik koji Komisija šalje zemlji podnositeljici zahtjeva s nekoliko tisuća pitanja koja se odnose na osnovne podatke o zemlji, političkom i pravnom sustavu, ekonomskom potencijalu, strukturi stanovništva, usklađenosti s europskim zakonodavstvom.

Odgovori na ta pitanja za većinu zemalja bili su rutinski, međutim za disfunkcionalnu Bosnu i Hercegovinu to može predstavljati problem već i kod pitanja o broju i strukturi stanovništva, jer rezultati popisa stanovništva provedenog u listopadu 2013. još nisu objavljeni.

Europska komisja će u svojem mišljenju ocijeniti može li Bosna i Hercegovina dobiti kandidatski status i koje uvjete za to treba ispuniti. Nakon toga odluka se prepušta zemljama članicama koje odlučuju najprije o kandidatskom statusu, a kasnije i o datumu za početak pregovora.

Kolinda čestitala BiH

Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović uputila je u ponedjeljak čestitku čelništvu i građanima Bosne i Hercegovine povodom podnošenja zahtjeva za članstvo u EU-u i istaknula da će se RH nastaviti zalagati za proces europskih integracija BiH.

"Republika Hrvatska, kao vaš iskreni prijatelj i zagovornik unutar Europske Unije predano se zalagala za proces europskih integracija Bosne i Hercegovine te će Vam na tom zahtjevnom putu i dalje stajati na raspolaganju i prenositi stečeno iskustvo", navodi se u čestitki.

Kovač: Hrvatska kao susjed ima posebnu odgovornost

"Hrvatska pozdravlja čin podnošenja kandidature Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji. To je vrlo važan korak na putu uključenja BiH u EU. Hrvatska kao susjedna zemlja, kao zemlja potpisnica Daytonskog sporazuma, ima posebnu odgovornost. U BiH žive Hrvati s prijateljima Bošnjacima i Srbima kao ustavotvoran, ravnopravan narod i ovaj čin podnošenja kandidature bit će prvi korak u jačanju države kao takve. Perspektiva članstva u EU poticaj je za preobrazbu društva na temelju zajednčkih europskih vrijenosti", rekao je ministar Kovač, koji u Bruxellesu sudjeluje na sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica EU-a.

Ministar Kovač ističe da će put prema EU biti mukotrpan proces, ali da je bitno da je on pokrenut.

"BiH će u Hrvatskoj imati snažnog partnera u provedbi svih onih reformi koje su potrebne kako bi jednog dana bio postignut cilj ulaska u EU. Bit ćemo strogi, ali pošteni na putu pomaganja i ocjenjivanja provedbi reformi u BiH na putu prema EU-u", kaže Kovač.

Istaknuo je da će za BiH vrijediti isti  kriteriji kao i za druge kandidatkinje, što vrijedi i kada je u pitanju prilagodba SSP-a, kako bi se u obzir uzelo članstvo Hrvatske u EU-u.

Na upit hoće li novo izborno zakonodavstvo koje se najavljuje u BiH riješiti hrvatsko pitanje u BiH, odnosno pitanje izbora članova predsjedništva i Doma naroda, Kovač je istaknuo da Hrvatska podržava ravnopravnost tamošnjih Hrvata.

"Mi podržavamo ravnopravnost Hrvata u BiH, koji su ustavotvoran narod  u BiH zajedno s prijateljima Bošnjacima i Srbima i podržat ćemo svako rješenje koje će tu ravnopravnost zaista i ostvariti", rekao je Kovač.
 
Ministar Kovač je rekao da je proces priključenja EU-u iznimno težak, posebice s obzirom na krize kroz koje prolazi EU, od migrantske do dužničke krize pa do pitanja ostanka Velike Britanije u EU-u. "Stoga proširenje za EU nije u prvom planu, ali time se ne treba opterećivati BiH ili druge susjedne zemlje. Bitno je da budu motivirani, a da mi u EU budemo spremni primiti ih kada ispune kriterije", rekao je Kovač.