Bivši dužnosnik Bijele kuće: Trump voli pobjednike, zato se okrenuo Ukrajini
PREDSJEDNIK Donald Trump približio se Ukrajini jer Kijev sve više doživljava kao pobjedničku stranu koja stječe strateški zamah, a Rusiju kao vjerojatnog gubitnika u ratu, smatra bivši djelatnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Bijele kuće Matthew Bryza. U razgovoru za Kyiv Post, Bryza je Trumpovu odluku o odobrenju licencirane proizvodnje raketa presretača Patriot za Ukrajinu ocijenio kao "duboku" političku i stratešku promjenu, piše Kyiv Post.
"Mislim da predsjednik Trump shvaća kako će Ukrajina najvjerojatnije biti pobjednik, a Rusija gubitnik", ustvrdio je bivši američki veleposlanik. "A Trump voli pobjednike, ne voli gubitnike." Trump je prošlog tjedna na summitu NATO-a u Ankari objavio da će Washington dopustiti Ukrajini proizvodnju presretača Patriot. Ta odluka predstavlja značajan dugoročni poticaj za Kijev, iako bi uspostava proizvodnih pogona, prijenos tehnologije i organizacija lanaca opskrbe mogli potrajati.
S-400 i dalje uvjet za povratak u program F-35
Trump je u Ankari izjavio kako namjerava ukinuti američke sankcije Turskoj, uvedene zbog kupnje ruskog protuzračnog sustava S-400. Signalizirao je i da bi mogla uslijediti odluka o povratku Turske u program borbenih zrakoplova F-35.
Ipak, nijedan od tih koraka još nije u potpunosti proveden. I dalje postoje pravne i kongresne prepreke, a Washington prisutnost ruskog sustava na turskom tlu smatra nespojivom sa sigurnosnim zahtjevima programa F-35.
Bryza očekuje da će Ankara tražiti način da se riješi sustava S-400 - bilo da ga vrati Rusiji ili premjesti na neku drugu lokaciju. "Što Turska dobiva zauzvrat ako se riješi S-400?", upitao je te je objasnio mogući dogovor s Washingtonom.
Prema njegovoj procjeni, uklanjanje ruskog sustava otklonilo bi glavnu prepreku ponovnom pridruživanju Turske programu F-35 i otvorilo put široj obrambenoj suradnji sa SAD-om. Približavanju, prema riječima bivšeg veleposlanika, pridonosi i Trumpovo osobno poštovanje prema turskom predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.
"Turska se ne boji Rusije"
Uklanjanje ruskog sustava S-400 gotovo bi sigurno razljutilo Moskvu, no Bryza ne vjeruje da je Ankara pretjerano zabrinuta zbog moguće odmazde. "Turska se ne boji Rusije", ustvrdio je.
To strateško samopouzdanje bilo je vidljivo kada je predsjednik Erdogan u srijedu, tijekom summita NATO-a u Ankari, službeno objavio odluku Turske o pridruživanju programu licencirane proizvodnje sustava Patriot (PURL). Taj potez predstavlja konkretan povratak zapadnoj obrambenoj integraciji, signaliziran izravno s crnomorske granice.
Bivši dužnosnik Vijeća za nacionalnu sigurnost opisao je Rusiju kao ozbiljno oslabljenu zbog neuspjeha u postizanju prvotnih strateških ciljeva svoje invazije na Ukrajinu. Bryza je napomenuo da Moskva nije uspjela svrgnuti vladu predsjednika Volodimira Zelenskog, uništiti Ukrajinu kao suverenu državu niti prisiliti NATO na povlačenje iz istočnih članica.
Također je istaknuo ukrajinske udare na rusku logistiku, rafinerije nafte i energetsku infrastrukturu kao dokaz da Kijev uspješno prebacuje ekonomske i fizičke troškove rata izravno na rusko društvo.
Turska, s druge strane, dosljedno podržava teritorijalnu cjelovitost Ukrajine i pruža joj opsežnu vojno-tehničku pomoć, uključujući zajednički razvoj naoružanja. Istovremeno, Ankara održava taktičku diplomatsku komunikaciju s Moskvom i odbija se pridružiti zapadnim sankcijama.
Turski je pristup stoga pažljivo uravnotežen, ali nipošto neutralan: Ankara aktivno traži kraj sukoba, istovremeno izričito podržavajući suverenitet, neovisnost i neupitno pravo Ukrajine na obranu.
Licenca za Patriot je "velika promjena"
Najznačajniji događaj sa summita u Ankari koji se tiče Ukrajine bilo je Trumpovo obećanje da će odobriti proizvodnju presretača Patriot. Bryza je tu najavu nazvao "velikim političkim korakom u korist Ukrajine i protiv Rusije".
Ta odluka predstavlja oštar zaokret u odnosu na Trumpov raniji pritisak na Kijev i njegove prijašnje sugestije da Ukrajina nema snage za nastavak otpora Moskvi. Odbijanje Ukrajine da popusti, s neuspjehom Rusije da ostvari odlučujuće uspjehe na bojištu, promijenilo je računicu Washingtona, smatra bivši veleposlanik.
No, politički iskorak ne treba miješati s trenutačnom isporukom projektila. Proizvođači sustava Patriot i presretača PAC-3 prvo bi morali odobriti prijenos tehnologije ukrajinskim ili europskim tvrtkama. Zatim bi trebalo uspostaviti nove pogone, specijalizirane opskrbne lance i obučiti radnu snagu.
"To nije pitanje tjedana ili mjeseci", upozorio je Bryza. "Riječ je o godini ili više godina." Unatoč tome, odobrenje šalje Moskvi poruku da bi Ukrajina s vremenom mogla steći sposobnost da sama obnavlja zalihe svojeg najmoćnijeg oružja za presretanje ruskih balističkih projektila.
Takva bi perspektiva mogla utjecati na Putinovu računicu jer slabi jednu od preostalih ruskih prednosti u ratu. Ako Ukrajina postane sposobnija štititi svoje gradove i infrastrukturu od balističkih napada, Bryza vjeruje da će Kremlj sve teže moći tvrditi da je konačna ruska pobjeda neizbježna.
Koliko je postojana Trumpova potpora?
Trumpovo približavanje Kijevu nije nužno nepovratno. Bryza vjeruje da će takav stav potrajati sve dok Ukrajina nastavlja zaustavljati ruske snage, razvijati naprednu obrambenu tehnologiju i pokazivati da može spriječiti Moskvu u ostvarenju njezinih maksimalističkih ciljeva.
Ukrajinsku pobjedu definirao je ne nužno kao trenutačno oslobađanje cjelokupnog okupiranog teritorija, već kao sprječavanje Rusije da uništi Ukrajinu kao neovisnu državu. Međunarodno priznata snaga Ukrajine u razvoju dronova i obrambenim inovacijama također bi mogla biti privlačna Trumpu, koji je sklon tehnološki naprednim i vojno uspješnim partnerima.
No, preokret na bojištu mogao bi ponovno navesti američkog predsjednika da vrši pritisak na Ukrajinu, a ne na Rusiju, upozorio je bivši izaslanik. "Ukrajina je zaustavila rusko napredovanje na bojištu", zaključio je Bryza. "Po mojoj procjeni, sada pobjeđuje."