ŠPANJOLSKA socijalistička radnička stranka (PSOE) premijera Pedra Sáncheza osvojila je najviše glasova na izvanrednim parlamentarnim izborima održanima u nedjelju, no nedovoljno za formiranje vlade.

Baš kao i na redovnim izborima prije sedam mjeseci, opet nijedna stranka nije dobila dovoljnu podršku za samostalno sastavljanje vlade pa Španjolsku čekaju neizvjesni tjedni u pokušaju stvaranja manjinske ili koalicijske vlade.

PSOE je dobio 120 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta, no za sastavljanje vlade potrebno je 176 zastupnika.

Španjolci su izašli na izbore jer je u travnju na redovnim izborima PSOE bio dobio 123 mjesta nakon čega nije uspio dobiti podršku ostalih stranaka za formiranje manjinske vlade, a nije uspio dogovoriti ni koaliciju sa srodnim lijevim Unidas Podemosom.

Sánchez će ponovo imati priliku sastaviti vladu, no lijeva koalicija će sada biti još teže ostvariva budući da je i Unidas Podemos izgubio glasove osvojivši 35 mjesta, što mu je donijelo četvrtu poziciju. Blok lijevih stranaka osvojio je ukupno 158 mjesta, 18 manje od potrebnih za sastavljanje vlade.

Sánchez i Pablo Iglesias, vođa Unidas Podemosa, bili su se ljetos posvađali oko ministarskih mjesta u budućoj vladi nakon čega su raspisani prijevremeni izbori.

Uzlet desnice

Sedam mjeseci kasnije desne stranke, pogurnute napetostima u Kataloniji, mobilizirale su birače i osvojile zapažen rezultat. Konzervativna Narodna stranka, koja je u travnju zabilježila najlošiji rezultat u povijesti, u nedjelju je osvojila 87 mjesta zauzevši drugo mjesto. Protuimigrantska desna stranka Vox, koja je u travnju prvi put ušla u španjolski parlament, postala je treća najveća stranka u Španjolskoj povećavši broj zastupnika s 24 na 52.

Te dvije stranke odvukle su birače stranke centra Građani koja je osvojila svega 10 mjesta dok je u prijašnjem sazivu parlamenta imala njih 57.

Desni blok predvođen Narodnom strankom, Voxom i Građanima dobio je 151 mjesto, također ispod potrebnih 176 za formiranje vlade.

Izbori u nedjelju potvrdili su kako su prošla vremena kada su dvije najveće stranke lijevog i desnog centra, PSOE i Narodna stranka, dobivale apsolutnu većinu na izborima. One su se 40 godina mijenjale na vlasti sve dok 2015. zbog visoke nezaposlenosti i korupcije na političku scenu nisu iskočile tri nove stranke – Unidas Podemos, Građani i Vox.

Od tada Španjolska ne uspijeva dogovoriti stabilnu vladu budući da su birači raspršili glasove, a stranke se ne uspijevaju dogovoriti o koalicijskim vladama. Na nacionalnoj razini Španjolska nije imala koaliciju na vlasti od kada je uvedena demokracija prije četiri desetljeća.

Četvrti izbori u četiri godine

Ovo su bili četvrti parlamentarni izbori u posljednje četiri godine. Španjolci su samo ove godine bili u travnju na parlamentarnim izborima, pa u svibnju na lokalnim, regionalnim i izborima za Europski parlament.

Zamor je doveo do nešto manjeg odaziva u nedjelju. Glasovalo je 69,88 posto od 37 milijuna Španjolaca s pravom glasa, dok je prije sedam mjeseci glasalo 71,76 posto birača.

Sánchez, ako okupi koaliciju lijevih stranaka, imat će podršku 158 zastupnika u parlamentu s 350 mjesta te bi mogao zatražiti od desnih stranaka da se suzdrže u parlamentu od glasovanja o vladi i tako mu dopuste formiranje manjinske vlade budući da nema potrebnih 176 mjesta. U protivnom bi moglo doći do novih izbora ako Španjolska ovaj put ne dobije vladu.

Ranije se nagađalo i o velikoj koaliciji PSOE-a i Narodne stranke po uzoru na Njemačku, no obje stranke su uoči izbora rekle kako u Španjolskoj neće biti koalicije socijalista i konzervativaca.

Ostale glasove dobile su regionalne stranke, od čega su 23 mjesta u parlamentu pripala zagovornicima nezavisnosti Katalonije. One svoju potporu Sánchezu uvjetuju novim referendumom o nezavisnosti Katalonije, autonomne pokrajine na sjeveroistoku, što je Sánchez još ranije odbio.