U NOĆI sa 17. na 18. kolovoza 1943. stotine britanskih bombardera pojavile su se iznad njemačkog otoka Usedom na Baltičkom moru. Njihova meta nije bila klasična vojna baza ni industrijsko središte. Britanci su krenuli na Peenemünde, tajni istraživački centar u kojem je nacistička Njemačka razvijala oružje koje je trebalo promijeniti tijek rata.

Napad je dobio kodno ime Operacija Hydra, a jedan od njegovih glavnih ciljeva bio je njemački program razvoja rakete A-4, koja će kasnije postati poznata kao V-2.

Tajno oružje koje je zabrinulo Britance

Njemački raketni program godinama se razvijao daleko od očiju javnosti. U Peenemündeu je tim stručnjaka, među kojima je jednu od ključnih uloga imao Wernher von Braun, radio na raketi velikog dometa koja je mogla nositi eksplozivnu bojevu glavu.

Britanci su tijekom rata dobivali sve više informacija o neobičnim njemačkim projektima. Obavještajni podaci, fotografije iz zraka i informacije koje su stizale iz okupirane Europe postupno su otkrivali razmjere programa. U proljeće i ljeto 1943. postalo je jasno da se u Peenemündeu razvija novo dalekometno oružje.

Britansko vodstvo nije željelo čekati da otkrije što ono može učiniti Londonu.

Stotine bombardera krenule prema Peenemündeu

RAF je zato u noći sa 17. na 18. kolovoza pokrenuo veliki napad. Prema službenoj povijesti RAF-a, u operaciji je sudjelovala 571 letjelica, dok drugi RAF-ovi izvori navode 471 teški bombarder kao glavnu bombardersku snagu. Razlike proizlaze iz načina na koji se računaju zrakoplovi uključeni u širu operaciju.

Napad je bio pažljivo organiziran. Britanci su izveli i diverziju prema Berlinu kako bi dio njemačkih noćnih lovaca odvukli od pravog cilja. Bombarderi su napadali s neuobičajeno male visine za tadašnje operacije Bomber Commanda, a cilj su bili stambeni dijelovi u kojima su živjeli znanstvenici, proizvodni pogoni i eksperimentalna postrojenja.

Cijena je bila visoka. RAF je izgubio 41 zrakoplov.

Nijemci nisu odustali od V-2

Operacija Hydra nije uništila njemački raketni program. Laboratoriji su uglavnom preživjeli, ali pogođene su radionice, logistički objekti i stambeni dijelovi, a među poginulima su bili i važni stručnjaci. Nijemci su nakon napada velik dio proizvodnje A-4 premjestili u podzemne pogone u središnjoj Njemačkoj.

Koliko je napad doista usporio program ostalo je predmet rasprava. Bomber Command procjenjivao je odgodu na četiri do šest mjeseci, dok je njemački voditelj raketnog programa Walter Dornberger poslije tvrdio da je riječ o samo nekoliko tjedana.

V-2 je naposljetku ipak stigao do bojišta. Prve rakete prema Londonu lansirane su u rujnu 1944. Bile su revolucionarno i zastrašujuće oružje, letjele su nadzvučnom brzinom i protiv njih tada praktički nije postojala obrana.

Operacija Hydra zato nije zaustavila Hitlerovo V-oružje, ali je pokazala koliko su ozbiljno Saveznici shvatili prijetnju mnogo prije nego što je prva V-2 pala na britanski teritorij.