POTPREDSJEDNIK vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković odbacio je danas tezu o tome da je Vlada vršila pritisak na ikoga u vezi Fortenove te poručio da je vladi bitno da ta kompanija bude stabilna.

"Teza o tome da je vlada vršila pritisak na bilo koga, a poglavito na AZ mirovinski fond je besmislena i mi je odbacujemo u potpunosti", izjavio je danas Butković nakon sastanka predstavnika vlade sa županima, predstavnicima Udruge gradova RH i Hrvatske zajednice općina u Slavonskom Brodu.

Podsjetio je da je ruski Sberbank ranije najavio izlazak iz suvlasničke strukture Fortenove, suočen s EU sankcijama zbog ruske agresije. "Tada smo, ako se sjećate uredbe o sankcijama iz srpnja prošle godine, osigurali rok do kraja listopada, do kada su bile osigurane sve pretpostavke za otkup udjela Sberbanka uz odobrenje svih nadležnih tijela", rekao je.

"Inicijativa je bila od mirovinskih fondova za tom transakcijom, i u tom smislu mi smo kao vlada imali tu informaciju, ali nismo vršili nikakve pritiske", poručio je Butković. Kazao je i da je vladi bitno da ta tvrtka bude stabilna. 

Komentirao sastanak o kojem je pisao Financial Times

Na pitanje novinara je li bilo sastanka koji navodi Financial Times u svom tekstu između ministra vanjskih poslova Gordan Grlića Radmana i hrvatskog veleposlanika u Berlinu Gordan Bakote s predstavnicima njemačkog Allianza, vlasnika AZ Fonda, Butković je odgovorio da nije, odnosno da on za taj sastanak ne zna.

Dodao je da je u vladi bilo nekoliko sastanaka oko Fortenove, pa tako i s predstavnicima mirovinskih fondova na njihovo traženje, na kojem su bili premijer, ministri Davor Filipović i Marko Primorac i on. Kazao je i da se nikakav sastanak s veleposlanikom i predstavnikom AZ-a u Njemačkoj ili Austriji nije dogodio.

Novinari su ga pitali je li netko iz vlade razgovarao s AZ-om ili Allianzom u Njemačkoj, na što je rekao „ne, koliko ja znam ne”, dok je na pitanje zašto je Hanfa nakon svega pokrenula nadzor nad AZ fondom, odgovorio da se to mora pitati Hanfu. Dodao je i da su nadzori dugotrajni procesi, a Hanfa kao ozbiljna institucija uzima u obzir sve relevantne činjenice i skuplja dokumentaciju.

Na pitanje što će biti s Fortenovom i kako će se refinancirati njezine obveze po obveznici od milijardu eura koja dospijeva u rujnu, rekao je da će se vidjeti što će se dogoditi u idućem razdoblju. "Vjerujem da će do refinanciranja doći, ali pričekajmo sastanak s upravom Fortenove, pa ćemo imati više informacija”, izjavio je Butković.

Što je pisao Financial Times?

Podsjetimo, jučer je Financial Times objavio da je hrvatska vlada podvrgnula pritisku njemačkog osiguravatelja Allianz, a Hanfa zaprijetila mjerama njegovom AZ fondu nakon što se povukao iz sporazuma koji je uključivao isplatu 500 milijuna eura ruskom Sberbanku za 42.5-postotni udio u Fortenovi, najvećem poslodavcu u Hrvatskoj s 45 tisuća zaposlenih i prihodom od 5.2 milijuna eura.

U Allianzu su naveli da je odbor AZ-a samostalno odlučio da neće ulagati u Fortenovu "zato što je profil rizika i povrata bio potpuno neprimjeren za umirovljenike i zato što je financijska struktura predstavljala potencijalne rizike kršenja propisa koje je smatrao neprihvatljivima". 

Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman i hrvatski veleposlanik u Berlinu Gordan Bakota naknadno su lobirali kod nekoliko Allianzovih direktora, ustvrdili su izvori za FT. Grlić Radman nagovarao je člana Allianzovog odbora Klausa Petera Roehlera da poništi tu odluku, ističući da je Fortenova važna za hrvatsko gospodarstvo.

Nakon što je Allianz odbio preispitati odluku, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) eksplicitno je, kako tvrde izvori za FT, zaprijetila AZ-u novčanim kaznama i smjenom uprave, ako otkrije greške u sustavu upravljanja i kontroli upravljanja rizikom.

Njemačka vlada obaviještena je o pritisku hrvatske vlade i Hanfe na Allianz, rekli su izvori za FT. Glasnogovornik njemačke vlade izjavio je za FT da neće "komentirati interne poduzetničke odluke ni sadržaj povjerljivih razgovora s predstavnicima drugih zemalja".

Pregovori s ulagačima

Što se tiče operativnog poslovanja Fortenove Grupe, preliminarni nerevidirani rezultati za 2022. pokazali su da je kompanija ostvarila ukupne prihode veće od 5.2 milijarde eura, operativnu dobit veću od 470 milijuna eura i prilagođenu operativnu dobit višu od 300 milijuna eura.

Neto dug Grupe iznosi 1.1 milijardu eura uz omjer neto duga i prilagođene operativne dobiti od 3.5 puta i likvidnost na računima veću od 280 milijuna eura. U međuvremenu je Fortenova grupa započela potkraj travnja s međunarodnim procesom ispitivanja interesa potencijalnih investitora za kupnju udjela u Fortenova Group MidCo B.V.

Radi se o nizozemskoj kompaniji koja je vlasnica Fortenova grupe d.d., no kako se neslužbeno doznaje nitko od potencijalno zainteresiranih ulagača nije dostavio neobvezujuću ponudu. U rujnu dospijeva obveznica od milijardu eura koju treba refinancirati.