Foto: AFP

ZNANSTVENICI sa švicarskog instituta CERN danas održavaju seminar na kojem prezentiraju preliminarne rezultate svojeg najvećeg projekta, a ukoliko se potvrde špekulacije da su uspjeli  detektirati Higgsov bozon, poznatiji pod nadimkom Božja čestica, seminar bi lako mogao dobiti prefiks povijesni. Live streaming možete pratiti ovdje

Znanstvenici iz CERN-a su danas potvrdili kako je "Božja čestica" vrlo vjerojatno primijećena, no još uvijek nije uhvaćena. Još uvijek nemaju dovoljno informacija kako bi otkriće i potvrdili.

Talijanska fizičarka Fabia Gianotti, koja je zadužena za eksperiment ATLAS je kazala da su na energiji od 126 GeV otkriveni obećavajući rezultati. No, ona je kazala kako će se konačni zaključci moći donijeti tek sljedeće godine. U projektu ATLAS su pronađene naznake Higgsova bozona sa sigurnošću od 2,3 sigma što nije dovoljno da bi se proglasilo otkrićem.

Glasnogovornik CMS-a Guido Tonelli je kazao da je eksperiment isključio postojanje "Božje čestice" na energijama između 270 i 440 GeV, odnosno na velikim masama.

Standardni model fizike temelji se na hipotezi o Higgsovom bozonu

Higgsov bozon smatra se Svetim gralom fizike, jer se na hipotezi o njegovom postojanju temelji današnji standardni model fizike. Riječ je o (hipotetskoj) elementarnoj čestici kojom se, prema standardnom modelu fizike, objašnjava masa drugih čestica, odnosno zašto su neki bozoni masivni, za razliku od fotona koji nemaju masu. Teoriju o njegovu postojanju 1964. godine postavio je škotski fizičar Peter Ware Higgs, ali ona do danas nije dokazana.

Međutim, na CERN-u je u posljednje vrijeme vrlo živahno u tom pogledu, jer su nešto otkrili. To ne znači da će doći do "definitivne objave o dokazanom postojanju Higgsovog bozona, ali će biti pojašnjen ogromni napredak ostvaren na tom polju", kako je u pozivnici objasnio šef CERN-a Rolf-Dieter Heuer.

"Simulacija Big Banga" u LHC-u

Treba napomenuti kako se potraga za Božjom česticom u principu zasniva na masivnim sudarima protona pri ogromnim brzinama, kako bi se stvorili uvjeti slični onima kada je došlo do Big Banga. Kako bi se takav "pokus" mogao napraviti, europske zemlje su uložile milijarde dolara u gradnju Velikog hadronskog sudarača (LHC) - 27 kilometara dugog tunela u kojem mogu sudarati protonske zrake. U LHC-u se izvode dva projekta, odnosno rezultate bilježe - ATLAS i Kompaktni muonski solenoid (CMS).

ATLAS i CMS detektirali Higgsov bozon na istom mjestu

Prema glasinama iz CERN-a, u oba eksperimenta su zabilježeni signali, to jest prvi pogledi na Higgsov bozon, ali je statistička mogućnost pogreške još uvijek veća od potrebne da bi se tvrdilo znanstveno otkriće. Znanstvenici tvrde kako su detektirali česticu s masom od 125 giga elektronvolti (GeV), što je upravo u rangu prognozirane mase Božje čestice, utemeljene na prethodnim istraživanjima.

Problem se očituje u činjenici da detektori nisu direktno "vidjeli" Higgsov bozon, već su zabilježili znakove njegovog raspada u drugim česticama. Međutim, ukoliko se ponavljanjem pokusa uspije detektirati kako bi taj raspad trebao izgledati, i što bi ga još moglo uzrokovati, bila bi to sjajna osnova za nastavak istraživanja i svojevrsni revolucionarni korak u otkrivanju "najveće tajne svemira". Posebno ohrabrujuće zvuči činjenica da su ga i ATLAS i CMS detektirali na istom "mjestu".

"Jednog dana ćemo se osvrnuti na ovaj sastanak i kazati da je to bio početak nečeg velikog"

"Ovo je prvi puta da imamo dovoljno podataka na temelju kojih možemo argumentirano polemizirati. Što god se na kraju dogodilo s Higgsovim bozonom, mislim da ćemo se jednog dana moći osvrnuti na današnji sastanak i reći da je to bio početak nečeg velikog", kazao je za Scientific American John Ellis, bivši šef CERN-ovog odjela za teoriju.

"Ukoliko se ti rezultati pokažu točnima, bit će to nevjerojatno otkriće. Realno je očekivati da ćemo kroz godinu dana znati postoji li Higgsov bozon ili ne, svakako ta tvrdnja neće biti poklon za ovaj Božić", kazao je za BBC profesor Soldner-Rembold sa sveučilišta u Manchesteru.