NAKON kolapsa cijene u 2022., bitcoin i ostale kriptovalute ovom godinom mogu biti zadovoljne. Cijena bitcoina se od početka godine više nego udvostručila, s oko 16.600 dolara po bitcoinu s prvim danom ove godine na više od 34.100 dolara po bitcoinu trenutno, a u jednom trenutku je bila iznad 35.000 dolara.

Još uvijek to nije na razini rasta u 2021. i 2022., ali kriptoanalitičari predviđaju da bi rast do kraja ove godine mogao ubrzati. Zadnji put je cijena bitcoina na ovoj razini bila sredinom 2022. Također je rast cijene kroz ovu godinu puno stabilniji nego prijašnjih godina, s manje kolebanja, a to je investitorima jako važno.

Naime, iako je bitcoin zamišljen kao valuta i zamjena za "klasični" novac, primarno se još uvijek koristi kao investicijska imovina, i to visokorizična. Veliki skok cijene zadnjih nekoliko dana je rezultat očekivanja da će se omogućiti bitcoin ETF-ovi.

Što je bitcoin ETF?

ETF (Exchange Traded Fund) su fondovi namijenjeni malim ulagačima, a posao im je da prikupljaju mala ulaganja velikog broja investitora, čime oni stječu udio u fondu, a ukupna prikupljena sredstva fond dalje investira, primjerice u dionice.

Njima se također trguje na burzi, što je prednost u odnosu na ostale fondove, a naplaćuju puno manje naknade u odnosu na ostale oblike investiranja. Regulirani su i smatra ih se relativno sigurnim oblikom ulaganja. Iako naravno sve ovisi o tome u što pojedini ETF ulaže.

Bitcoin do sada nije mogao biti predmet investiranja ETF-ova, jer to nije dopušteno državnim regulacijama. Prošlo je deset godina (2013.) od prvog zahtjeva Komisiji za vrijednosnice i burzu (eng. SEC) SAD-a da prihvati bitcoin ETF,  Winklevoss Bitcoin Trust, koji je službeno odbijen 2017.

Grayscale Investments, kompanija koja se bavi investiranjem kriptovaluta, službeno je podnijela zahtjev za svoj Grayscale Bitcoin Trust 2017., ali su ga povukli nakon što je postalo jasno da SEC neće dati pozitivno mišljenje.

Do danas je Greyscale Bitcoin Trust (GBTC) najveći i najpopularniji bitcoin fond, ali još uvijek nije uvršten na burzu u SAD-u. Te godine su komisiji poslani zahtjevi za još desetak bitcoin ETF-a, ali su svi odbijeni na temelju argumenta da su osjetljivi na prevaru i tržišnu manipulaciju.

Cijelo desetljeće se pokušava dobiti odobrenje regulatora za uspostavu bitcoin ETF-ova

Pokušaji da se dopuste bitcoin ETF-ovi nisu prestajali. U siječnju 2019. je zatraženo odobrenje za Bitwise Bitcoin ETF Trust, ali je odbijen. Kompanija Wilshite Phienix je pokušala "prodati" ideju bitcoin ETF fonda Komisiji tako da je zatražila dopuštenje za osnivanje fonda koji bi osim u bitcoin investirao i u obveznice SAD-a, ali je i taj zahtjev odbijen.

Uslijedilo je još pokušaja tijekom godina, ali ih je sve Komisija za vrijednosnice i burzu odbijala. Jedna od kompanija koja je tijekom godina pokušavala dobiti odobrenje, Greyscale, tužila je SEC.

Sutkinja Prizivnog suda SAD-a Neomi Rao je naredila reviziju odluke o odbijanju odobrenja za uvrštenje Greyscale bitcoin ETF-a, kritizirajući odluku kao "samovoljnu i hirovitu". SEC je imao pravo na žalbu, ali je nije koristio.

Sredinom ove godine je Komisija za vrijednosnice i burzu SAD-a prihvatila zahtjeve za stvaranje bitcoin ETF-ova od šest kompanija, među kojima je zloglasna investicijska kompanija BlackRock. To je prvi korak u postupku odlučivanja o tome hoće li fondovi s takvom investicijom biti odobreni na uređenom tržištu.

Hoće li Komisija za vrijednosnice i burzu SAD-a napokon popustiti?

Najnoviji rast cijene bitcoina je primarno vezan uz očekivanje da će Komisija za vrijednosnice i burzu SAD-a prvi put u povijesti prihvatiti stvaranje bitcoin ETF-ova, što bi prema procjenama trebalo dovesti do 600 milijardi dolara svježeg priljeva kapitala na kriptotržište.

Bitcoin ETF-ovi bi omogućili ulagačima koji su prije bili oprezni u vezi s kriptovalutama da tom obliku investicije/imovine pristupe putem burze, što povećava sigurnost zbog puno veće regulacije burzi u odnosu na kriptotržišta i dovelo bi do novog vala investicija u tržište kriptovaluta.

Vrijednost imovine kojom se trguje u suštini ovisi o tome koliko je ljudi koristi, pa bi veći broj investitora trebao "ojačati" bitcoin i općenito tržište kriptovaluta. Velik broj novih ulagača bi trebao stabilizirati i kolebanja cijena, koja su ove godine manja nego prethodnih godina, ali se ipak još uvijek kriptovalute smatraju visokorizičnom investicijom.

Raširenost kriptovaluta pada, najraširenije su u relativno siromašnim državama

Prema najnovijem izvješću kompanije Chainalysis koja se bavi analizama kriptotržišta, kriptovalute su najraširenije u državama niskog srednjeg dohotka, posebice u Indiji, Nigeriji i Vijetnamu. To je rezultat dobiven korigiranjem trgovine kriptovalutama za kupovnu moć pojedine države.

Među deset država s najvećim indeksom raširenosti kriptovaluta je samo jedna visokorazvijena, SAD. Ukrajina je četvrta u svijetu po prihvaćenosti, kada se korigira za kupovnu moć.

U odnosu na 2021. i 2022. raširenost je pala svuda u svijetu, ali najmanje upravo u državama nižeg srednjeg dohotka. U državama niskog dohotka je raširenost najviše pala. Ali analitičari iz Chainalysis smatraju da je to dobra vijest za budući rast cijene kriptovaluta, jer su države niskog srednjeg dohotka one koje brzo ekonomski rastu, imaju rast stanovništva te u njima živi 40 posto svjetskog stanovništva.

Ukupno gledajući, Sjeverna Amerika čini gotovo četvrtinu (24.4 posto) ukupnog svjetskog volumena. Ta regija je još uvijek globalni predvodnik u korištenju financijskih usluga putem kriptovaluta (DeFi) prema volumenu transakcija, ali se udio u ukupnom volumenu smanjuje.

Kina je bila predvodnik u kriptovalutama, ali ih je Komunistička partija zabranila

Udio Latinske Amerike u vrijednosti globalnih transakcija je 7.3 posto, a najviše se kriptovalute koriste u Argentini. Kako se ta zemlja nalazi u valutnoj krizi i vrijednost nacionalne valute stalno pada, paralelno se sve više koriste kriptovalute.

Čak 5 milijuna Argentinaca od ukupno 46 milijuna koristi kriptovalute, a korištenje "kriptokartice" Lemon Valet kojom se kupnja u trgovini plaća kriptovalutama je rašireno. Slična stvar se događa i u Venezueli zbog propadanja vrijednosti nacionalne valute.

Srednja, zapadna i sjeverna Europa čine 17.6 posto svjetskog tržišta, a kriptovalute su najraširenije u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ipak, u usporedbi s prvom polovicom 2022., u prvom dijelu ove godine je korištenje kriptovaluta palo u većini zemalja. U istočnoj Europi prema ukupnom volumenu trgovanja prednjači Rusija.

Južna i Jugoistočna Azija čine 19.3 posto svjetskog tržišta i tu se nalazi najviše zemalja koje globalno prednjače u raširenosti kriptovaluta, šest od deset država. Ekonomska kriza u Pakistanu "gura" ljude prema korištenju kriptovaluta, iako je zakonski zabranjeno.

Udio Istočne Azije je 8.8 posto i čini se da kineske vlasti efikasno suzbijaju širenje kriptovaluta. Južna Koreja i Japan prednjače, unatoč golemom stanovništvu Kine. Godine 2019. je upravo zbog Kine Istočna Azija bila globalni predvodnik, s udjelom u globalnim transakcijama od 30 posto. Glavni razlog za toliki pad je serija zabrana na bilo kakav oblik aktivnosti s kriptovalutama u Kini.

U ostatku svijeta se mogu izdvojiti Turska i Nigerija kao regionalna središta kriptoindustrije, najviše kao zaštita od visoke inflacije u tim zemljama.

Kriptovalute su postale nešto drugačije od onoga što se u početku planiralo od njih napraviti

Bitcoin je daleko otišao od svojih početnih ideja. Želio je biti novac, a postao visokorizična investicija. Trebao je biti nezavisan od države i središnjih banaka, a cijena mu se kreće s obzirom na to hoće li ga državne institucije prihvatiti i regulirati te o tome koliku kamatnu stopu određuje središnja banka.

Pokušao je osloboditi ljude od tradicionalnih financijskih institucija, a danas su baš one najveći "igrači" na tržištu i razne kriptokompanije u suštini nude iste usluge kao tradicionalne financijske kompanije.

Prihvaćenost kriptovaluta je naglo narasla u godinama kada je cijena rasla. Njihovim širenjem je naglo narastao i broj kriptoprevara, a brojne kompanije koje su propale su de facto funkcionirale kao Ponzijeva shema i drugi oblici prevara. Vjerojatno će se vratiti rast prihvaćenosti kriptovaluta, ali primarno zbog pokušaja brze zarade na rastu cijena.