CNN JE OBJAVIO zanimljiv članak o digitalnim nomadima u Hrvatskoj.

Većina članica Europske unije zatvorila je tijekom pandemije granice neeuropskim posjetiteljima, a Hrvatska je istodobno prihvaćala putnike iz Sjedinjenih Američkih Država i mnogih drugih zemalja. 

Tijekom ljeta je gotovo svatko mogao provoditi odmor na prekrasnoj jadranskoj obali i uživati u zadivljujućim otocima i Dubrovniku, gradu "Igre prijestolja". I danas su posjetitelji izvan EU dobrodošli pod uvjetom da se testiraju ili provedu neko vrijeme u karanteni. Sada Hrvatska olakšava situaciju za ljude koji žele ostati dulje, prilagođavajući svoje imigracijske propise tako da se digitalnim djelatnicima na daljinu izvan Europske unije omogućuje jednogodišnja boravišna dozvola pod uvjetom da im za ulazak u zemlju nije potrebna turistička viza, piše CNN.

Melissa Paul, prva digitalna nomatkinja u Hrvatskoj po novom zakonu

Iako su druge destinacije poput Dubaija platile cijenu držanja granica otvorenima, Hrvatska je uvjerena da je dugoročno poticanje turizma dobitna kombinacija. Nova pravila stupila su na snagu 1. siječnja, a prvi podnositelji zahtjeva već su stigli u Hrvatsku. Amerikanka Melissa Paul (na naslovnoj fotografiji) neočekivano je 15. siječnja postala prva službena digitalna nomatkinja u Hrvatskoj prema novom zakonu. Od tada je dala niz intervjua nacionalnim dnevnim listovima i televizijskim mrežama.

"Radim na daljinu već 15 godina, imam svoju kompaniju i ugovore s kompanijama iz SAD-a, Velike Britanije i Meksika", rekla je Melissa za CNN.

Melissa Paul je marketinška konzultantica koja stvara web-stranice, članke za blog, biltene i upravlja društvenim mrežama za poduzeća koja se bave umjetnošću i dizajnom, eventima, vjenčanjima i ugostiteljstvom, a već i prije nego što je dobila jednogodišnju dozvolu, iskusila je život u Hrvatskoj.

"Nakon što sam se preselila u Hrvatsku, to što sam digitalna poduzetnica omogućilo mi je da i dalje zarađujem za život dok putujem zemljom i Europom", objašnjava Paul.

"Labin je savršen za mene"

Melissa se isprva u Hrvatsku doselila sa svojim američko-hrvatskim suprugom čiji roditelji potječu s otoka Krka. Nakon razvoda shvatila je da ne može ostati živjeti u Hrvatskoj. No novi zakon otvorio je nove mogućnosti. Sada svoje poslovanje vodi s kuhinjskog stola iz kuće u Labinu, gradu na brežuljku na istarskom poluotoku.

"Labin ima duhovnu kvalitetu. Od ljubaznih ljudi, velikog broja umjetnika, do mješavine povijesti, kulture i moderne industrije. Sve na prekrasnoj lokaciji. Labin je savršen za mene i volim ga sve više svakog dana", govori Melissa koja se već upoznala s europskom birokracijom te potrebom da se prikupi papirnata dokumentacija.

"Znala sam da moram biti što je moguće spremnija, ali morala sam dostaviti mnogo dokumenata i detaljno opisati što radim, gdje su moji klijenti, dokazati da je moja kompanija aktivna, da imam financijska sredstva za samostalan rad, da imam zdravstveno osiguranje i mjesto za stanovanje. Budući da sam već godinama poslovno neovisna o određenoj lokaciji, bilo mi je lako predočiti te dokumente", objašnjava Melissa.

Svoj produženi boravak u Hrvatskoj vidi kao priliku da bolje upozna i osobno iskusi ovu zemlju, i to ne u jednom naletu, nego polako uživajući mjesecima ili godinama.

Ideja koja potječe od Jana de Jonga

Ideja uvođenja boravišne dozvole za digitalne nomade potječe od Jana de Jonga, nizozemskog poduzetnika i investitora koji u Hrvatskoj živi od 2006. godine. U srpnju prošle godine poslao je otvoreno pismo hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću preko LinkedIna, ukazujući na potencijalnu ekonomsku dobrobit prihvaćanja radnika na daljinu. Plenković je shvatio poruku i nakon konzultacija s De Jongom u prosincu 2020. godine prihvaćene su promjene imigracijskih zakona. Za De Jonga je dobrodošlica digitalnim nomadima kao dugotrajnim turistima obostrano korisna situacija.

"Hrvatska je sigurna zemlja mediteranskog načina života koji će mnogim digitalnim nomadima biti privlačan. Ovo je topla i otvorena zemlja, a ljudi su vrlo gostoljubivi. Potom su tu klima, nevjerojatna priroda i više od tisuću otoka. Ljudi dobro govore engleski. Internetska veza je dobra, a lako je putovati i u ostatak Europe. I na kraju, život ovdje nije skup", rekao je De Jong.

S druge strane, ovaj novi cjelogodišnji turizam mogao bi potaknuti bremenita lokalna gospodarstva i hrvatsku turističku industriju koja je unatoč politici otvorenih vrata pogođena pandemijom. Mještani koji iznajmljuju smještajne kapacitete i nova poduzeća koja opslužuju digitalne nomade spremni su to unovčiti.

"Dobro plaćeni digitalni nomadi ovdje će trošiti svoj prihod, što će biti odlično za uslužnu industriju. Također, kroz PDV koji plaćaju na sve što kupuju stvarat će se dodatni prihod", govori De Jong za CNN.

Meksikanci koji žive u Splitu

Meksikanci Ariel Medel i Claudia Sau žive u Splitu od studenog 2020. Ubrzo nakon što su se smjestili u ovaj povijesni grad na dalmatinskoj obali, čuli su za vladine planove za digitalne nomade. Medel je freelancer koji se već 15 godina bavi stripovima, ilustracijama i grafičkim dizajnom. Privlačnost statusa digitalnog nomada rasla je kako je ovaj par dvaput godišnje posjećivao Europu.

"Mislim da je prirodno to što sam postao digitalni nomad s obzirom na to da volim putovati i učiti o kulturi i povijesti te da te interese sa mnom dijeli i moja supruga", kaže Medel o odluci da zatraže boravišnu dozvolu.

Meksički par već je posjetio glavni grad Zagreb gdje su prvo sletjeli u Hrvatsku. Potom su prošli obalne gradove Zadar, Šibenik i Pulu. Kao i mnoge druge dugotrajne posjetitelje, najviše ih je privukao Split.

"Odlučili smo ostati u Splitu jer osim što je to prekrasan grad na obali i krasi ga bogata povijest, dovoljno je velik da ima sve resurse koji su nam potrebni, a nije prevelik", kaže Medel.

Iz Singapura u Hrvatsku

Nakon produženog zaustavljanja u Hrvatskoj prošle jeseni dugogodišnja putnica Jane Tor iz Singapura odlučila se vratiti u ožujku 2021. godine. Ovaj put sa svojim prijenosnim računalom i namjerom da zatraži boravišnu dozvolu kao digitalna nomatkinja. Tor radi za tehnološku kompaniju koja upravlja startup-projektima iz područja obrazovanja, financijske tehnologije, digitalnog marketinga i putovanja.

"U Hrvatsku sam stigla prvog tjedna listopada samo zato što sam prije toga bila u Albaniji i nisam mogla doći do bilo koje druge zemlje Europske unije ako ne prođem kroz Hrvatsku. Moj prvotni plan bio je ostati dva tjedna, što se proteglo na 84 dana", objašnjava Tor.

Privukla ju je hrvatska obala i mogućnosti jedrenja na dasci, ronjenja i planinarenja. Njezin je entuzijazam privukao i njene roditelje koji su joj se pridružili i proveli u Hrvatskoj petotjedni odmor. Zajedno su istraživali tirkizna jezera i slapove nacionalnih parkova Krke i Plitvica, koje se nalaze na popisu UNESCO-ve svjetske baštine. Vrhunac je bio obalni grad Zadar.

"Dolazeći iz Singapura, sunčanog otoka koji je ujedno i grad-država, privlači me blizina mora. Uživam u šetnjama, a šetnja uz more u Zadru bila je fenomenalna. Može se hodati satima od jedne luke do druge i završiti u baru gledajući zalazak sunca", rekla je Tor.

Zadar joj je omiljeno mjesto, planira preseljenje u Zagreb

Iako bi joj Zadar bio omiljeno mjesto za život kao digitalnoj nomatkinji, Tor se planira preseliti u Zagreb.

"Voljela sam ujesen šetati starim gradom i gledati kako se boje mijenjaju. A volim i lokalne tržnice u svakom gradu. Svakodnevni obilazak i kupnja lokalnih proizvoda bila je lijepa navika. Hrvatska je također dovoljno mala da za dva ili tri sata vožnje od Zagreba mogu biti na mirnom otoku. Svakako želim istražiti otoke oko Zadra i Splita te se baviti kitesurfingom i planinarenjem", kaže Tor.

U usporedbi sa Singapurom, Tor smatra da je u Hrvatskoj manja gužva i da je jeftinija za život. Uspjela se također povezati s imigrantskim zajednicama, što potiče nove poslovne mogućnosti.

"U Hrvatskoj sam upoznala samo sjajne ljude, posebice u tehnološkoj industriji kojom se i sama bavim", zaključuje Tor.

Prednosti i nedostaci svake zemlje koja želi privući digitalne nomade vruća su tema na internetskim forumima. Hrvatska ima mnogo pluseva - ne zahtijeva od nomada da plaćaju porez na dohodak i boravišna dozvola vrijedi godinu dana iako za produženje moraju napustiti zemlju na šest mjeseci. No neki smatraju da je obavezna policijska provjera dodatna gnjavaža.

Sara Dyson iz Expat in Croatia nudi osobno savjetovanje svakome tko razmišlja o selidbi i bilježi porast upita potencijalnih digitalnih nomada.

"Dosad je jedino problematično to što boravišna dozvola za digitalnog nomada ne vodi do stalnog boravka ili državljanstva. No ova je dozvola trenutno najbolja opcija za boravak državljana trećih zemalja. Ako netko ipak želi doći u Hrvatsku, ovaj nedostatak neće ga razuvjeriti. Ako netko razmišlja o drugoj zemlji, onda će ga to nagnati da razmisli je li Hrvatska pravi izbor", zaključuje Dyson za CNN.