Uprava crnogorske policije priopćila je da na zgradi veleposlanstva nije načinjena nikakva šteta, osim kratera u dvorištu koji je načinjen eksplozijom prve bombe koju je napadač bacio.

 

"Sinoć oko ponoći je Dežurnoj službi centra sigurnosti Podgorica od strane građana prijavljeno da se u dijelu grada Preko Morače, kod Sportskog centra Morača, čula eksplozija. Službenici CB Podgorica su preko puta Veleposlanstva SAD-a, na zemljanom dijelu k obali rijeke Morača, pronašli beživotno tijelo za sada neidentificirane muške osobe. Ova muška osoba je, prema aktivnostima koje su do sada poduzete, stradala uslijed aktiviranja eksplozivne naprave nakon što je prethodno bacila eksplozivnu napravu - bombu u dvorište Veleposlanstva SAD-a", navodi se u priopćenju crnogorske policije koje prenose Vijesti.

 

 

 

Crna Gora je, podsjetimo, posljednja zemlja koja se pridružila NATO-u u svibnju 2017. Kako piše Radio Free Europe/Radio Liberty, taj potez ogorčeno je kritizirala Rusija, tradicionalni saveznik Srbije s kojom je Crna Gora do 2006. bila u državnoj uniji. Ulasku u NATO protivio se i dio Crnogoraca, uglavnom srpske nacionalnosti koji se protive približavanju Bruxellesu i Washingtonu i zagovaraju čvršće veze s Moskvom.

Crna Gora na meti ruskih obavještajaca

 

Osim toga, Crna Gora je bila meta pokušaja državnog udara na dan parlamentarnih izbora u listopadu 2016., u kojem su ključnu ulogu navodno imali upravo ruski obavještajci. Crnogorsko tužiteljstvo podiglo je 25 optužnica za organizatore neuspjelog puča, od čega su dvojica ruski građani, a ostali srpski i crnogorski.
 
Crnogorski posebni državni tužitelj Milivoje Katnić označio je kao glavnog organizatora “državnog udara” pripadnika ruskih sigurnosnih službi Eduarda Širokova, koji je, kako tvrdi tužiteljstvo, zapravo Eduard Šišmakov koji je 2014. bio zamjenik ruskog vojnog atašea u Poljskoj, ali je protjeran zbog špijunaže. "Isključivi motiv ove skupine bio je da, uz pomoć Širokova, Crna Gora ni pod koju cijenu ne uđe u NATO", kazao je Katnić ustvrdivši da iza ovih događaja stoje "nacionalističke strukture iz Rusije".

Guardian: Srbija tajno deportirala skupinu osumnjičenih Rusa

 

Nadalje, Guardian je u studenom 2016. izvijestio da je Srbija tajno deportirala skupinu Rusa osumnjičenih za organiziranje puča u susjednoj Crnoj Gori. Dok je 20 Srba i Crnogoraca, od kojih su se neki borili u Ukrajini na strani proruskih separatista, uhićeno u Podgorici, u Srbiji je uhićeno nekoliko ruskih građana. Rusi koji su očito bili profesionalci, kod sebe su imali 120.000 eura, uniforme specijalne policije i računalnu opremu za enkripciju i praćenje Đukanovića.

Srpski ministar unutarnjih poslova Nebojša Stefanović negirao je da je Srbija provela deportaciju vezanu uz ovaj slučaj. Međutim, diplomatski izvori za Guardian su potvrdili da je deportacija provedena tajno, nakon što je čelnik Ruskog sigurnosnog vijeća Nikolaj Patrušev, bivši ravnatelj FSB-a, doletio u Beograd 26. listopada i intervenirao na račun Moskve. Prema navedenim izvorima, Patrušev se tada ispričao vlastima Beogradu i objasnio da se radilo o "divljoj" operaciji koja nije imala dozvolu Moskve. Rusko ministarstvo vanjskih poslova oštro je odbacilo ovaj navod.