HRVATSKA demokracija relativno je mlada ideja. Hrvati su početkom dvadesetog stoljeća smatrali da treba uspostaviti trijalizam u Austro-Ugarskoj, a nakon raspada stare države, ušli u zajednicu jugoslavenskih naroda gdje je do početka Drugog svjetskog rata prevladavala srpska politika.

Tijekom Drugog svjetskog rata prevladavala je gotovo anarhija, a u drugoj polovici 20. stoljeća nastupa socijalistički jednostranački sustav. Međutim, 30. svibnja 1990. godine održan je I. saziv Hrvatskog sabora, čime započinje period višestranačja u našoj zemlji koji živi još i danas.

Prvi višestranački izbori održani su 22. travnja i odvili su se u dva kruga. Hrvatski narod prvi put je birao svoje predstavnike iz više različitih stranaka i time prakticirao posredničku demokraciju. Izbori su birali članove triju vijeća: vijeće udruženog rada, društveno-političko vijeće te vijeće općina.

Tri vijeća kasnije su ukinuta i zamijenjena domovima

Vijeće udruženog rada predstavljalo je interese radnika i funkcioniralo u sklopu samoupravnog socijalizma. Pokrivalo je sve gospodarske sektore u zemlji, a brojalo je 156 članova. U istom obliku postojalo je od Ustava iz 1974., no nakon promjena početkom devedesetih ukinuto je i zamijenjeno parlamentarnim domom.

Društveno-političko vijeće bavilo se glavnim političkim pitanjima te donošenjem zakona. Brojalo je 80 mjesta, a u I. sazivu ovdje su se našli mnogi poznati političari devedesetih poput Franje Tuđmana, Ivice Račana, Vladimira Šeksa ili Josipa Manolića. Društveno-političko vijeće generalno je obnašalo dužnosti koje danas provodi Hrvatski sabor.

Vijeće općina okupljalo je predstavnike iz svake hrvatske općine, a bavilo se pitanjima lokalne samouprave. Brojalo je 115 članova i uključeno je u zakonodavnu vlast SR Hrvatske. Nakon demokratskih promjena početkom devedesetih ukinuto je i 1993. održani su prvi lokalni izbori u Hrvatskoj.

Prvi saziv Hrvatskog sabora činilo je 351 član, a uvjerljivi pobjednik bio je HDZ koji je ostvario 205 mandata. Predsjednik sabora bio je Žarko Domljan. Međutim, 1992. godine održani su drugi izbori radi ustavnih i teritorijalno-organizacijskih promjena. Ukinuta su vijeća i zamijenjena su dvodomnim sustavom (Zastupnički i Županijski dom), a 2001. godine Županijski dom je ukinut te Hrvatska tada dobiva sustav kakav imamo i danas.

Dan državnosti se u periodu od 2001. do 2020. obilježavao kao Dan Hrvatskog sabora, a od 2020. ponovo se slavi kao Dan državnosti.