ALKOHOL je najčešće prvo sredstvo ovisnosti koje mladi konzumiraju. Nesvjesni opasnosti koje donosi konzumacija piva ili vina, tinejdžeri sve ranije kreću s konzumacijom alkohola. Prema europskim istraživanjima, čak 90% tinejdžera konzumira alkohol, a skoro polovina dječaka probala ga je u dobi od 13 godina.

Prvu čašicu alkohola često probaju s roditeljima ili u društvu. No kada ne ostane samo na degustaciji, djeca nisu svjesna opasnosti pa se od par pića s društvom vrlo lako nađu u problemu koji ne mogu riješiti bez stručne pomoći. Potvrđuje to i istraživanje. 43% djece koja počnu piti s 13 godina postanu alkoholičari, dok 10% odraslih razvije ovisnost o alkoholu.

To može ostaviti fizičke i mentalne posljedice na zdravlje, a koliko je teško vratiti dijete na pravi put kada se okrene alkoholu, posvjedočila nam je mama 15-godišnjaka. Zbog osude okoline i mentalnog zdravlja djeteta svoje iskustvo podijelila je anonimno, a identitet je poznat redakciji.

Zanemario školu i postao buntovan

Prvi problemi pojavili su se u drugom polugodištu sedmog razreda. Dječak je bio odličan učenik, a lošije ocjene počeo je dobivati iz fizike i kemije. No to nisu vidjeli kao znak upozorenja, već su mislili da se radi o težem gradivu. Otac je prve probleme primijetio na ljeto tijekom praznika.

"Naš sin je bio povučen, vrijedan i marljiv učenik, koji je imao mali krug prijatelja oko sebe. Uvijek smo znali s kim je i gdje. Počela sam primjećivati da se više druži s novim društvom, koje nismo upoznali. Zato smo mu postavili granice kojih se pridržavao.

Sve dok nije krenuo u osmi razred, a nova ekipa otišla je u srednju školu. Tada je tražio dopuštenje za češće izlaske, ocjene su mu bile sve lošije. A onda je suprug primijetio da mu torba smrdi na duhan", kazala nam je mama.

Pokušali su razgovarati s njim jer su smatrali da je to samo pubertet koji će proći, no on je buntovno reagirao i sve manje slušao ono što mu govore. Mama kaže kako je na kraju prvog polugodišta primijetila da joj nedostaje alkohol iz kuće, a za vikend su ga njegovi prijatelji ostavili na vratima doma u polusvjesnom stanju.

"Mislila sam da mi je najteži moment bio kad sam ga ugledala ni živog ni mrtvog kako leži ispred vrata. Odveli smo ga na hitnu i sve je završilo bez većih posljedica. Ali oporavak i pokušavanje da se približimo svom djetetu nam je bilo jako teško i odlučili smo potražiti pomoć stručne službe u školi, a zatim i odlascima kod psihologa", prisjeća se mama.

"Još se grizem što nismo prije primijetili"

Odlazak psihologu u početku je odbijao, kao i hranu i odlazak u školu, a kaže da ne znaju kako su ga uspjeli nagovoriti na razgovor. Prvo su, priča nam, promijenili školu, a onda je zbog mlađeg brata malo po malo počeo razgovarati s njima.

"Tada sam mislila da smo ga izgubili jer se skroz povukao. Nije htio ni s kim komunicirati i zatvarao se u sobu. Kada je prihvatio razgovarati s psihologom, bilo nam je lakše, ali i dalje smo bili u strahu. Sve je počelo jer se nije osjećao prihvaćen u razredu zbog svog znanja. Pokušao se uklopiti u starije društvo, a za to je bilo potrebno piti i pušiti cigarete.

Još se grizem što nismo prije primijetili probleme, nego smo ih pravdali pubertetom. Tko zna koliko je puta bio pijan i gdje je bio dok smo mi mislili da spava kod prijatelja iz razreda", pita se mama koja kaže da dječak jednom mjesečno i dalje odlazi na razgovor kako bi se mogao nositi sa školom i okolinom.

Alkohol utječe na fizičko i mentalno zdravlje

O tome kako alkohol može utjecati na mlade razgovarali smo sa subspecijalistom adiktologije i pročelnikom Zavoda za dualne poremećaje na Klinici za psihijatriju Vrapče Ivanom Ćelićem, koji je svoj profesionalni život posvetio upravo borbi protiv ovisnosti.

"Pijenje alkohola kod adolescentske populacije može imati širok raspon negativnih utjecaja na mnoge aspekte života. Prvo ćemo pomisliti na fizičko zdravlje jer će trovanje jednog osmaša završiti povraćanjem, sporijim i nepravilnim disanjem, gubitkom ravnoteže i sveopćom konfuzijom.

No ono će zasigurno utjecati i na mentalno zdravlje u smislu potencijalnog razvoja ovisnosti, anksioznosti i depresije. Također će rezultirati slabijim uspjehom u školi, izostajanjem s nastave, rizičnim ponašanjima", objašnjava psihijatar Ćelić, koji kaže kako mladi imaju i ekscesivna, epizodična pijenja.

"Binge drinking je stil pijenja alkohola u kojem osoba unosi veliku količinu alkohola u kratkom razdoblju da bi se opila. Uobičajeno je da se binge drinking definira kao konzumiranje pet ili više standardnih pića za muškarce (ili četiri ili više za žene) u roku od dva sata.

U takvom stanju osoba je izložena povećanom riziku od različitih oblika nasilja, padova, ozljeda glave i prometnih nezgoda. Trovanja alkoholom redovito završavaju intervencijom hitne medicinske službe. Opijanja često pogoršavaju anksiozne i depresivne tegobe, a dugoročno dovode do poteškoća u koncentraciji, pamćenju i donošenju odluka."

Kada su u pitanju razlozi zbog kojih mladi sve ranije konzumiraju alkohol, Ćelić kaže da odgovor najčešće leži u tome što su djeca često izložena pritisku vršnjaka ili uklapanju u društvene norme koje podrazumijevaju pijenje alkohola kao način zabave ili socijalizacije.

"Moderne tehnologije i društvene mreže nerijetko prikazuju pijenje alkohola kao normalno ili čak poželjno ponašanje. Ako mladi vide da njihovi roditelji ili stariji uzori redovito konzumiraju alkohol, mogu to percipirati prihvatljivim i imati veću vjerojatnost da i sami posegnu za nekim alkoholnim pićem", objašnjava Ćelić.

Uloga roditelja u prevenciji pijenja mladih

Na život u kulturi koja potiče ispijanje alkohola osvrnula se i dječja psihologinja Žana Pavlović, koja je kazala kako je danas u društvu to postalo vrlo poželjno ponašanje. Dodaje da ključnu ulogu u djetetovom odgoju ima obitelj, pa tako i u prevenciji pijenja alkohola.

"Obitelj je ključna kao i u svemu ostalome. Roditelji moraju krenuti od sebe i vidjeti koliko oni konzumiraju alkohol, koliko je to svakodnevno. I onda se ne možemo čuditi mladima kada se ne mogu zabaviti bez alkohola. Roditelji formiraju stavove i ponašanja njihove djece u velikoj mjeri, ali tu su i okolina kao i škola", tvrdi psihologinja Pavlović.

"Najveći problem je kad roditelji ne znaju gdje su im djeca"

Kaže kako je najveći problem kada roditelji ne znaju gdje im boravi djeca kao i to što dio njih nema iskazan stav prema pijenju alkoholnih pića.

"Ako vi nemate jasan stav o tome da se u njihovoj kući ne ispijaju alkoholna pića, onda je to nešto što mladima može prešutno dati odobrenje ili ih navesti da je to normalno. I to je početak problema koji kasnije nije lako sanirati.

Kada roditelji primijete prve probleme odmah trebaju pokušati razgovarati s djetetom, ako ne uspiju doći do njega, potrebno se obratiti nekome za stručnu pomoć. To ne smije biti stigma u društvu. Djecu se ne smije kriviti i optuživati već im pružiti podršku i razumijevanje", zaključila je.