BESPILOTNIM letjelicama i korištenjem blockchain tehnologije farmaceutska kompanija Merck Sharp&Dohme (MSD) izgrađuje otporne lance distribucije svojih lijekova i cjepiva u 140 zemalja svijeta, istaknuli su predstavnici kompanije prezentirajući europskim novinarima probleme s kojima se susreću zbog pandemije i rata u Ukrajini.

Prezentacija je održana na jednoj od najvećih MSD-ovih proizvodnih lokacija, u nizozemskom Haarlemu, uz prisutnost 30-ak novinara iz brojnih europskih zemalja.

Poremećaji u distribuciji lijekova i cjepiva, izazvani pandemijom covida, ali i aktualnom ratnom krizom u Ukrajini, pokrenuli su u MSD-u inovacije za što veću otpornost složenih lanaca opskrbe, istaknuo je voditelj globalnih lanaca opskrbe Craig Kennedy u prezentaciji europskim medijima. 

Ustvrdio je da je MSD postao jedna od najbolje pripremljenih kompanija za krizu, nakon što su prevladali cyber incident koji ih je pogodio 2017. 

"Tada smo naučili ogroman broj lekcija koje su nam pomogle da prevladamo poteškoće u opskrbi tijekom pandemije, u Ukrajini i drugdje u svijetu gdje vladaju geopolitičke napetosti", istaknuo je Kennedy.

Izazov je dopremiti lijekove u ruralna područje bez cesta. Dronovi su rješenje

Izazov je i dopremiti lijekove i cjepiva ljudima u ruralnim područjima bez osnovne kopnene prometne infrastrukture. Svugdje gdje se tradicionalna opskrba pokazala neadekvatnom rješenje je pronađeno u dronovima.

Suvremene bespilotne letjelice opremljene su tehnologijom za preciznu kontrolu temperature na minus 70 stupnjeva Celzija, potrebnu za skladištenje i transport cjepiva koja spašavaju živote. 

Testni let MSD je obavio 2017. nakon uragana Maria koji je opustošio cijeli Puerto Rico i izazvao veliku humanitarnu krizu. Dronom su stanovništvu dopremani lijekovi preko mora i izvan dometa operatera.

"Sve ovo dokazuje da je korištenja bespilotnih letjelica u budućnosti za dostavu cjepiva i lijekova, ovisnih o temperaturi, na udaljena mjesta praktičan napredak koji ima velike implikacije", naglasio je Kennedy.

Novinari, fotografi i snimatelji obišli su u listopadu MSD-ove proizvodne pogone, gotovo u cijelosti automatizirane i robotizirane. Među njima su bili predstavnici britanskog The Guardiana, francuskog Le Mondea, talijanske La Repubblice, novinskih kuća kao što su Politico i Bloomberga, kao i Hrvatske izvještajne novinske agencije (Hina).

MSD je jedna od vodećih inovativnih farmaceutskih kompanija u svijetu, a u SAD-u i Kanadi poznat je pod imenom Merck. 

Riječ je o tvrtki koja posluje u više od 140 zemalja svijeta, proizvodi lijekove za brojna terapijska područja i cjepiva za humanu upotrebu, kao i veterinarske lijekove i cjepiva.

Za inovacije se odvaja 25 posto godišnjeg prihoda tvrtke

"Radimo u Europi s više od 18.000 zaposlenika, imamo 21 tvornicu i u tijeku su 224 klinička ispitivanja lijekova i cjepiva MSD-a, koja uključuju gotovo 50.000 pacijenata", istaknuo je u prezentaciji Cyril Schiever, predsjednik tvrtke za Srednjoeuropsku regiju.

U Europi imaju tri glavna središta - istraživačko u Londonu, inovacijsko u Zürichu te IT-hub u Pragu. 

"Na tim mjestima spajamo znanje i iskustvo, radimo zajedno s partnerima i učimo kako što bolje igrati svoju ulogu unutar nacionalnih zdravstvenih sustava", objasnio je Shiever.

Voditelj kompanije u Nizozemskoj Leo Mallmann istaknuo je da je MSD najveća farmaceutska industrija u Nizozemskoj, gdje 5000 zaposlenih radi na četiri lokacije - u Haarlemu, Ossu, Boxmeeru i De Biltu. 

U Haarlemu je naglasak na pakiranju, skladištenju i distribuciji MSD-ovih lijekova i cjepiva, u Ossu, gdje su izumljeni brojni inovativni lijekovi, imaju tvornicu bioloških lijekova, dok je u Boxmeeru najveća tvornica proizvoda za zdravlje životinja na svijetu. Uz to, imaju i tvornicu veterinarskih lijekova u De Biltu.

Predstavnici MSD-a dio prezentacija posvetili su i farmaceutskim inovacijama koje spašavaju živote, istaknuvši pozitivan utjecaj inovativnih lijekova i cjepiva na pojedince, obitelji, veće zajednice i čitave zemlje.

Prošle je godine ta kompanija potrošila 12 milijardi dolara na istraživanje, odnosno oko 25 posto godišnjeg prihoda, rekla je Ginny Acha, MSD-ova voditeljica za regulatornu politiku.

"Druge industrije izdvajaju puno manje, najviše 10 posto prihoda za istraživanja. Ali mi smo svjesni da se inovacije ne događaju preko noći i ne proizlaze iz magije", istaknula je. 

"Toliko toga još je uvijek nepoznato. Znanost je veliki izazov", rekla je Acha te istaknula kako Europska komisija treba poboljšati inovacijsku klimu kako se Europa ne bi pretvorila u prostor za proizvodnju isključivo generičkih lijekova.

Na tom je tragu upozorila i kako aktualna kretanja pokazuju snažno zaostajanje Japana i Europe u farmaceutskim inovacijama, u kojima sada prednjače Kina i SAD.