DRŽAVNI tajnik u Ministarstvu zdravstva Tomislav Dulibić rekao je da je u Hrvatskoj trenutno više od 12.600 raseljenih osoba iz Ukrajine i da im je dosad pruženo više od četiri tisuće usluga zdravstvene zaštite. Od ukupno 12.600 raseljenih osoba iz Ukrajine, oko 1600 je u zajedničkom smještaju, dok su ostali u privatnom smještaju.

"U zdravstvenoj zaštiti je pruženo više od 4000 usluga u primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti", rekao je Dulibić u saborskoj raspravi o izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i zdravstvenoj zaštiti stranaca kojim bi se izbjeglicama iz Ukrajine omogućilo pravo na zdravstvenu zaštitu.

Sve fakture bit će plaćene iz državnog proračuna

Andreja Marić (SDP) upozorila je da liječnici obiteljske medicine negoduju zbog uputa HZZO-a da račune za usluge koje su pružili raseljenim osobama iz Ukrajine moraju slati putem "sprženog" CD-a te je upitala hoće li se zbog toga liječnici financijski nagraditi.

Napominjući kako nisu mogli predvidjeti takvu situaciju, Dulibić je odgovorio da je za sada to tako, ali se radi na tome da se to ispravi. Dodao je i da će sve fakture biti plaćene iz državnog proračuna. Poručio je kako je puno bitnije da su izbjeglice dobile potrebnu zdravstvenu skrb nego hoće li nešto biti na CD-u ili ne.

Na problem s CD-ovima upozorila je i Marijana Puljak (Centar) rekavši kako se već 10 godina na tržištu ne može kupiti laptop s CD-om pa je nemoguće tražiti da neki liječnik "sprži" CD. Smatra da bi najbolje rješenje bilo račune slati e-mailom, na što je Dulibić odgovorio da će za to trebati nadograditi postojeću aplikaciju, a za što treba vremena. 

Dosad više od 300.000 računa za liječenje izbjeglih iz Ukrajine

Dulibić je na upit Domagoja Hajdukovića (Socijaldemokrati) rekao kako je njihova procjena da će troškovi u zdravstvu biti 15 kuna po danu po raseljenoj osobi iz Ukrajine. Naveo je i kako do sada imaju 321.000 fakturiranih računa, pri čemu još nisu dobili račune za bolničko liječenje tih osoba.

Pozitivno je odgovorio na upit SDP-ove Barbare Antolić Vupora hoće li te dodatne troškove naš zdravstveni sustav moći izdržati jer je opterećen dugovima. Istaknuo je da naš zdravstveni sustav dobro funkcionira, pri čemu, poručio je, sve izbjeglice niti ne trebaju liječničku pomoć jer se većinom radi o mlađim osobama s malom djecom.

Zastupnici su u objedinjenoj raspravi podržali i izmjene Zakona o socijalnoj skrbi kako bi se pomoglo izbjeglicama iz Ukrajine. 

Jednokratnu naknadu dosad primilo 420 ukrajinskih državljanina

Državna tajnica u Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marija Pletikosa rekla je da se za pomoć izbjeglicama iz Ukrajine iz državnog proračuna za ovu godinu planira potrošiti 45 milijuna kuna a u 2023. i 2024. od 53 milijuna kuna godišnje. Trošak jedinica lokalne samouprave procjenjuje se pak u 2022. na 450.000 kuna, a u 2023. i 2024. na 675.000 kuna godišnje.

Na pitanje Luke Brčića (HDZ) hoće li se onima koji na moru besplatno iznajmljuju svoje apartmane izbjeglicama iz Ukrajine ukinuti plaćanje nekih naknada u turizmu, Pletikosa je odgovorila kako postoji mogućnost da se vlasnicima korištenje tih prostora plaća od 2500 do 3600 kuna. U okviru toga predviđeni su i režijski troškovi, dodala je.

Pletikosa je najavila kako je u tijeku, zajedno s UNICEF-om, planiranje aktivnosti kako bi se ukrajinska djeca što lakše integrirala u hrvatsko društvo, prvenstveno kroz uključivanje u školu, psihosocijalnu podršku i sl.    

Pletikosa je, na upit Majde Burić (HDZ), rekla da je jednokratnu naknadu do sada primilo oko 420 ukrajinskih državljana do maksimalno 3500 kuna. Naglasila je i da su na tri lokacije u ustanovama socijalne skrbi zbrinuli i osobe s invaliditetom iz Ukrajine.