ZBOG dugotrajne suše Dunav i Drava bilježe rekordno niske vodostaje, a problemi s dotocima zahvatili su i obalu i otoke. Šef Hrvatskih voda Zoran Đuroković upozorio je na HRT-u na ozbiljnu situaciju, ali ističe da je vodoopskrba zasad stabilna.

"Situacija dosta ozbiljna. Uistinu, ovo je sada već duže malovodno razdoblje. Treba reći da Dunav upravo u ovim trenucima bilježi novi rekord od -142 cm u Batini. Srušen je novi rekord, nekada je bilo tako nisko 1909. godine. Mi sada imamo novi pad razine vodostaja Dunava i situacija se neće tako brzo promijeniti.

Galerija

Znamo i da je u rijeci Dravi srušen rekord s -172 na -192 cm. To su ekstremno niski vodostaji, pri čemu su i temperature vode puno više nego što je uobičajeno, što sve više vrši pritisak na biljni i životinjski svijet koji živi uz te rijeke", istaknuo je Đuroković.

Na obali i otocima smanjeni dotoci

Na velikom području na obali i na otocima na snazi je redukcija vode, isušili su se izvori i crpilišta pitke vode.

"Činjenica je da je situacija puno problematičnija na krškom području i na području primorskog i dalmatinskih slivova. Tamo su dotoci već vrlo smanjeni pa se smanjuju kapaciteti. Veći broj vodovoda je pozvao građane na racionalno korištenje voda. No, još uvijek je situacija stabilna sa samom vodoopskrbom. Dolazi do padova tlakova, ali nigdje za sada nema redukcije da se netko ne može oprati ili namiriti osnovne životne potrebe", kazao je Đuroković.

Pojasnio je i situaciju u Lici.

"Relativno je stabilna. Imamo situaciju na području Brinja gdje pokušavamo neko naći rješenje da vode bude i za ljude i za gospodarstvo u dovoljnim količinama. Ali,  posljedice su i u Lici gdje više nema snijega. Izgubili smo najizdašniji izvor pohranjivanja ličkih vodotoka, a to je bio snijeg", istaknuo je Đuroković.

Hoće li biti nestašice vode na kontinentu?

"Na kontinentu neće biti nestašica i sada je stanje, danas smo baš provjerili, po svoj prilici dobro. Kontinent ipak stoji puno bolje. Postoje podzemne vode, tu su i velike rijeke. Za svaki slučaj smo dodatno ojačali naše kapaciteta i uputili na teren vodočuvarske službe", rekao je Đuroković.

Dodao je kako sad ne treba pratiti velike vodotoke, nego da su problematičniji mali vodotoci.

"Još jednom pozivam sve one koji rade pročišćavanje otpadnih voda, pročišćavanje otpadnih voda gradova, a isto tako i gospodarstava koja sama vrše određene pretretmane svojih otpadnih voda, da to čine u najboljoj mjeri i što obazrivije jer su nam rijeke malog kapaciteta s vrlo malo vodnosti i temperature vode su vrlo velike, tako da svaki dotok zagađenja u te rječice može izazvati ekološke incidente", istaknuo je Đuroković.

"S obzirom na to da nema znaka oporavka situacije u idućih pet do sedam dana, molim da budemo svi malo obazriviji i da više i ozbiljnije radimo svoj posao kako bi pomogli i prirodi", dodao je.

Suša smanjila dotoke, ali opskrba vodom i strujom nije ugrožena

Đuroković je kazao i može li ova dugotrajna suša ugroziti kapacitete vode u akumulacijskim jezerima, odnosno opskrbu električnom energijom.

"Proizvodnja električne energije ovisi o dotoku vode, pa je sada smanjena i u hidroelektranama na Dravi. U suradnji s HEP-om usklađujemo koliko se vode može koristiti za proizvodnju, a da se istodobno osigura biološki minimum i dovoljan protok kroz staro korito Drave. Time želimo sačuvati ravnotežu i postupati odgovorno prema prirodi", rekao je.

Dodao je da je akumulacija Butoniga, koja je u ovom trenutku najizdašniji izvor za vodoopskrbu u Istri, dovoljnog iznosa i dobrog kapaciteta. "I za područje Istre ne očekujemo veće redukcije, ali i nadalje pozivamo na racionalno korištenje voda", rekao je Đuroković.

Najnovija analiza Državnog hidrometeorološkog zavoda pokazuje da se ovdje ne radi o kratkotrajnoj ljetnoj epizodi. Suhi dijelovi riječnih korita i ponovno vidljivi davno potopljeni brodovi, poput olupine kod Opatovca, samo su najuočljiviji znakovi mnogo šire hidrološke slike.

Što je hidrološka suša?

Meteorološka suša počinje manjkom oborine, dok hidrološka dolazi sa zakašnjenjem. Nastaje kada zbog dugotrajnog manjka kiše i snijega padnu protoci i vodostaji rijeka te razine jezera, akumulacija i podzemnih voda.

Zato može potrajati i nakon povratka kiše. Nekoliko pljuskova može zazeleniti travu i nakratko podići vodostaj manjeg vodotoka, ali ne može obnoviti goleme zalihe vode u riječnim slivovima i podzemlju.

Niske rijeke, među ostalim, otežavaju plovidbu jer brodovi moraju smanjiti teret ili potpuno stati.

Također mogu ugroziti navodnjavanje, vodoopskrbu te industrijsku i energetsku proizvodnju u hidrocentralama i termoelektranama koje trebaju vodu za hlađenje. Tijekom niskih vodostaja mijenjaju se temperature vode, koncentracije kisika i raspoloživa staništa, zbog čega posljedice osjećaju ribe i drugi riječni organizmi.

Zašto su rijeke ostale bez vode?

Odgovor na pitanje iz podnaslova potječe još 2025., kada je na velikom dijelu Europe palo premalo oborine. Manjak se nastavio i ove godine, a visoke temperature dodatno su ubrzale isparavanje vode iz tla, rijeka i vegetacije. Slična kombinacija zabilježena je tijekom velikih suša 1993., 2003. i 2022.

Za Dunav i Dravu posebno je važan snijeg u Alpama. On funkcionira kao golema prirodna akumulacija: vodu skuplja tijekom zime, a zatim je postupno oslobađa u proljeće i početkom ljeta. Njome se napajaju Drava i brojne pritoke Dunava.

No Alpe su već drugu sezonu zaredom ostale bez uobičajene zalihe snijega. Zimsko polugodište od studenoga 2025. do travnja 2026. bilo je 1,1 °C toplije od prosjeka u odnosu na kontrolno razdoblje od 1991. do 2020. U sjevernim Alpama bilo je drugo najsušnije od 1991., a u južnima najsušnije u cijelom analiziranom nizu. Visine snijega bile su među pet najnižih od 1991.

Manjak snijega nije jedini problem. Rekordno niskim vodostajima pridonijeli su također i dugotrajan nedostatak recentne oborine te visoke temperature na cijelim slivovima Dunava i Drave.

Podzemna suša - problem koji se ne vidi

Suho riječno korito uočava se odmah. S druge strane pad podzemnih voda manje je vidljiv, no može biti dugotrajniji jer se podzemne zalihe sporije prazne i još sporije obnavljaju.

Na postaji Repaš uz Dravu razina podzemne vode 29. srpnja iznosila je 115,05 metara nad morem, samo osam centimetara iznad povijesnog minimuma iz 2022. U Mičevcu uz Savu 30. srpnja izmjereno je 100,72 metra nad morem, odnosno 60 centimetara iznad minimuma iz 2012.

DHMZ upozorava da podzemne vode nastavljaju padati u dijelovima središnje, sjeverne i istočne Hrvatske. To s vremenom može utjecati na bunare, crpilišta, poljoprivredu i vodoopskrbu.

Prognoze za nastavak ljeta

Sezonske prognoze daju nešto malo nade hrvatskom Jadranu, gdje je tijekom kolovoza, rujna i listopada povećana vjerojatnost natprosječne količine oborine. Za srednju Europu i Alpe prognoza nije dovoljno jasna. Temperature bi u Hrvatskoj i većem dijelu Europe ponovno mogle biti više od prosjeka.

Za stvarni oporavak neće biti dovoljan jedan olujni pljusak. Potrebna je obilna, dugotrajnija kiša koja bi zahvatila velik dio riječnih slivova i počela obnavljati površinske i podzemne zalihe. Ako takva kiša izostane, ovogodišnji rekordi možda neće dugo trajati – jer bi ih već do kraja ljeta mogli zamijeniti još niži.