KINA bi trebala usvojiti novi razvojni model utemeljen na "blagostanju", a ne na rastu BDP-a, kako bi ispunila zacrtani cilj neto nulte emisije do 2060. godine i ublažila prijetnju klimatskih promjena, poručila je skupina uglednih ekonomista. Stari razvojni model potaknuo je brzi rast u Kini u posljednja četiri desetljeća, ali dovodi svijet u "ozbiljnu opasnost", upozorili su ekonomisti u izvješću objavljenom u četvrtak.

Kina očekuje vrhunac emisije štetnih plinova u 2030., ali trenutno nije jasno koliko bi tada trebala ispuštati štetnih plinova. U sljedećem desetljeću počet će ih smanjivati. Tim ekonomista, uključujući dva bivša glavna ekonomista Svjetske banke, pozvao je Kinu da ograniči ukupnu potrošnju fosilnih goriva i detaljno trasira smanjenje emisija.

"Trebala bi promicati poljoprivredu s niskim udjelom ugljika"

Peking bi trebao staviti veći naglasak na javni prijevoz i odrediti vremenski okvir za zabranu vozila na fosilna goriva, sugerirali su. Kina bi također, po njima, trebala promicati poljoprivredu s niskim udjelom ugljika, uključujući industriju mesa i mliječne proizvode biljnog podrijetla.

Koautor Nicholas Stern, predsjedatelj britanskog Istraživačkog instituta za klimatske promjene i okoliš Grantham, rekao je novinarima kako se nada da će imati konstruktivnu ulogu u kineskom "petogodišnjem planu" za razdoblje od 2026. do 2030.godine.

Izvješće ekonomista i njihove preporuke već su predani kineskoj vladi. Kina je počela eksperimentirati "zelenim BDP-om" još 2005., potaknuta zabrinutošću za okoliš zbog brze industrijalizacije. U vladinom izvješću iz 2006. zaključeno je da su gubici u okolišu iznosili tri posto ukupnog BDP-a, no kritičari smatraju da je stvarna brojka puno veća.

Projekt "zelenog BDP-a" zaustavljen 2009.

Iako je projekt "zelenog BDP-a" zaustavljen 2009. godine, Kina je 2013. obećala da će odustati od modela "rasta pod svaku cijenu" i objavila da BDP više neće biti jedini kriterij za ocjenjivanje dužnosnika.

Neke su regije nedavno ponovo počele raditi na kreiranju novih pokazatelja koji bi odražavali ekološku cijenu razvoja. Hubei u središnjoj Kini odnedavno koristi pokusni "bruto proizvod ekosustava" koji se može primijeniti na općine, rijeke i razvojne projekte.

Čak 16 od 20 svjetskih regija kojima klimatske promjene predstavljaju najveću prijetnju nalazi se u Kini, pokazalo je istraživanje objavljeno u ponedjeljak.