MINISTRI unutarnjih poslova država članica EU-a odobrili su u Luxembourgu okvir za provedbu strategije za droge, u čemu Hrvatska postiže ozbiljne rezultate, rekao je ministar Davor Božinović.

Vijeće za unutarnje poslove također je podržalo novi akcijski plan EU-a za borbu protiv trgovine drogom i konkretne mjere za provedbu ključnih prioriteta usmjerenih na smanjenje uporabe droga i štete povezane s drogama.

Rekordne zapljene i razbijanje organiziranog kriminala

"Hrvatska ima ozbiljne rezultate na ovom području. Nedavno smo kroz izvješće o radu policije predstavili da je prošle godine Hrvatska imala dosad najveći broj pojedinačnih zapljena droge, negdje blizu 12.000", rekao je ministar Božinović.

Istaknuo je da je još važnije to što je razbijeno više od 120 skupina organiziranog kriminala koje se bave krijumčarenjem droga. "Upravo borba protiv onih koji zarađuju na drogama bila je u središtu današnje rasprave", rekao je ministar.

Mladi sve više konzumiraju droge; problem postaje europski prioritet

Sve više mladih konzumira droge, što postaje veliki problem i za Europu i za Hrvatsku. "Za njih se moramo brinuti kroz zdravstveni sustav, kroz mogućnosti njihove resocijalizacije i razne vidove edukacije. S jedne strane moramo se brinuti za mlade, za one koji donesu pogrešnu odluku u životu, ali fokus Vijeća za unutarnje poslove i europskih sigurnosnih službi jest na razbijanju krijumčarskih lanaca", kaže Božinović.

O problemu na području droga razgovarat će se i na predstojećem samitu čelnika država članica 18. i 19. lipnja u Bruxellesu, što će biti prvi put da je ta tema na dnevnom redu Europskog vijeća.

Kokain sve dostupniji; novac od droge potiče korupciju

Tijekom prošle godine na razini Europske unije zaplijenjeno je 419 tona kokaina. Droga postaje sve dostupnija, tako da si i nekad skupe droge danas mogu priuštiti mladi ljudi. Najveći broj pošiljaka stiže iz Južne Amerike, a u posljednje vrijeme sve više iz zapadne Afrike.

Božinović kaže da će se tim problemom, koji ima sigurnosnu, zdravstvenu i socijalnu dimenziju, Europa intenzivno baviti, jer se, između ostaloga, novac zarađen na drogama ubacuje u legalne tokove, što povećava koruptivno djelovanje u europskim društvima.

Manji broj ilegalnih ulazaka u Hrvatsku; pakt o migracijama na pragu primjene

Ministri su također razgovarali o stanju u schengenskom prostoru. Božinović kaže da je ove godine bilo 31 posto manje ilegalnih ulazaka u Hrvatsku u odnosu na isto razdoblje prošle godine, zahvaljujući jačanju vanjske granice.

"Mislim da smo na razini EU-a spremni za početak primjene pakta o migracijama i azilu od 12. lipnja. Bitno je da sve države članice jednako postupaju, skeniranjem dokumenata, korištenjem europske baze biometrijskih podataka Eurodac i razmjenom podataka, tako da na tom planu Europa čini pozitivan iskorak", kaže ministar unutarnjih poslova.

Uredba o vraćanju migranata i uloga Frontexa

Pozitivnim je ocijenio nedavni dogovor između Vijeća i Europskog parlamenta o uredbi o vraćanju nezakonitih migranata, "jer bez učinkovitog vraćanja onih koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu taj pakt ne može polučiti rezultate".

Čim ta uredba stupi na snagu, dio odredbi počet će se odmah primjenjivati, uključujući i ono što Hrvatska godinama zagovara, a to je da Frontex, europska agencija za graničnu i obalnu stražu, dobije jasniju, vidljiviju i precizniju ulogu u vraćanju migranata, kaže Božinović.

Ukidanje privremenih graničnih kontrola unutar schengena

Dodao je i da će pakt pomoći u uklanjanju privremenih graničnih kontrola unutar schengena. Devet zemalja članica schengena već godinama ima kontrole na svojim granicama. Tim je državama Komisija preporučila da granične kontrole ukinu i zamijene alternativnim mjerama, poput nesustavnih policijskih kontrola izvan graničnog područja, korištenja tehnologije za mobilnu biometrijsku identifikaciju i praćenja vozila.

"Mi smo uvijek govorili da je rješenje zapravo na vanjskim granicama i da bismo na vanjskim granicama bili uspješniji, moramo imati alate, uključujući zakonodavstvo koje nam omogućava da vraćamo sve one koji nemaju pravo ostanka u EU-u. Hrvatska je od prvog dana zagovarala ukidanje tih unutarnjih kontrola, tako da mislim da će i to doći u sljedećoj fazi", rekao je Božinović.

Hrvatska pridonijela boljem razumijevanju migracijskih izazova

"Sama činjenica da je Komisija pisala, rekao bih, rječnikom koji smo mi koristili, a to je da se na autocestama zapravo ne brani Europa od nezakonitih migranata, sve više dolazi u fokus i mislim da smo i tu svojim aktivnim pristupom kroz cijelo ovo razdoblje pridonijeli jačem i boljem razumijevanju stvarnih izazova", dodao je.

Ministri su pokrenuli i raspravu o mogućnosti promjene postojeće privremene zaštite za ukrajinske izbjeglice, kako bi se iz nje isključili muškarci koji su prema svojoj dobi sposobni za vojnu službu, te o mogućnosti pooštravanja izdavanja turističkih viza ruskim građanima. Zasad se ne očekuju rezultati po tim pitanjima i rasprava će se nastaviti.