NAPREDAK Srbije prema članstvu u Europskoj uniji značajno se usporio, a u nekim je područjima ta zemlja i nazadovala. To je ocjena izvješća o približavanju Beograda članstvu u EU koje je pripremio hrvatski eurozastupnik Tonino Picula, a Europski parlament usvojio danas.

U izvješću se ocjenjuje da gotovo nema poglavlja u kojem je ostvaren napredak Srbije prema članstvu u EU te se upozorava na neusklađivanje vanjske politike Beograda s politikama EU-a, loše odnose sa susjedima i nazadovanje u području vladavine prava.

Piculino izvješće eurozastupnici su usvojili s 468 glasova za, 116 protiv, a 79 zastupnika ostalo je suzdržano.

"Dok vlasti u Srbiji i dalje predstavljaju članstvo u EU kao svoj strateški cilj, postupci njezinog političkog vodstva često to ne potvrđuju", istaknuo je Picula predstavljajući izvješće sinoć na plenarnoj sjednici Parlamenta u Strasbourgu.

"Napredak Srbije u ostvarivanju reformi važnih za napredak prema članstvu u EU značajno se usporio. U nekoliko ključnih područja, posebno u vladavini prava, došlo je i do nazadovanja", sažeo je Picula osnovni naglasak izvješća.

Zamrzavanje sredstava i protivljenje otvaranju pregovaračkog klastera 3

Zbog neispunjenih obveza ili ozbiljnog nedostatka rezultata, izvješće poziva Komisiju da zaustavi buduće isplate u okviru Instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan.

Potporu koja se usmjerava preko srbijanske vlade trebalo bi odmah obustaviti, s obzirom na nedostatak jasnog i vjerodostojnog napretka u područjima vladavine prava, slobode medija i izbornih uvjeta, stoji u izvješću Europskog parlamenta o Izvješću Komisije o Srbiji za 2025. godinu.

"Također se zalažem za reprogramiranje postojećih i budućih sredstava EU-a kako bi se ojačala podrška reformi pravosuđa, naporima u borbi protiv korupcije, neovisnim medijima, organizacijama civilnog društva i neovisnom kulturnom sektoru", rekao je SDP-ov eurozastupnik i dodao da je uvjeren "da je promašeno inzistiranje na otvaranju pregovaračkog klastera 3, čime bi se obnovili pregovori o pristupanju Srbije EU nakon četiri godine zastoja".

"Ta je stagnacija imala svoje jasne i opravdane razloge, baš kao što ih pokretanje nema danas", rekao je Picula i upozorio da je "politika stabilokracije i gledanja kroz prste autokratima u proteklih desetak godina stimulirala postojeće loše prilike na dobrom dijelu zapadnog Balkana".

Neusklađenost vanjske politike Srbije s EU-om

Srbija ima najnižu stopu usklađenosti s vanjskom politikom EU-a od svih zemalja kandidatkinja, što ostaje temeljni preduvjet za napredak prema EU-u. U izvješću se ocjenjuje da je ta usklađenost tek na 63 posto, što je Picula posebno istaknuo.

Izvješće, među ostalim, ukazuje na to da Beograd, uz jačanje veza i vojne suradnje s Rusijom i Kinom, uključujući nedavnu kupnju kineskih balističkih projektila zemlja-zrak CM-400AKG, istodobno stvara napetosti u odnosima sa susjednim zemljama, dok u vlastima bliskim medijima prevladava neprijateljska retorika spram EU-a.

Odnos prema manjinama i susjedima

Izvješće upozorava na odnos prema manjinama, uključujući Slovake, Rumunje, Bugare i Hrvate koji su, kako navodi izvješće, izloženi napadima i zastrašivanjima, dok se u provladinim medijima za njih koriste uvredljivi nazivi.

Izvješće tako "osuđuje opetovane slučajeve govora mržnje, neprijateljske retorike i huškačkog diskursa usmjerenih protiv susjednih zemalja, posebno Bugarske, Hrvatske, Kosova i Albanije, među ostalim od strane javnih dužnosnika i medijskih kuća".

Također "osuđuje agresivnu i huškačku retoriku koju predsjednik Srbije koristi protiv susjeda kada tvrdi, bez dokaza, da su se Hrvatska, Albanija i Kosovo pripremali za napad na Srbiju i koristi tu tvrdnju kao izgovor za kupnju kineskih nadzvučnih projektila".

Isto tako "odbacuje neutemeljene navode srbijanskih vlasti prema kojima se Hrvatska umiješala u provedbu lokalnih izbora u ožujku 2026. i sudjelovala u njoj".

Poziva "srbijansku vladu da osigura jednaka prava hrvatskoj manjini u Srbiji kakva srpska manjina uživa u Hrvatskoj te da pokaže iskrenu predanost rješavanju otvorenih pitanja koja se odnose na hrvatsku manjinu" te "žali zbog poteza Srbije kojima se prisvaja hrvatska kulturna baština i izvor njezine književne tradicije te dovodi u pitanje status hrvatskog jezika".

U izvješću se također ističe nužnost normalizacije odnosa s Kosovom.

Većina zastupničkih klubova slaže se s kritikama srbijanskih vlasti

Izvješće su u raspravi podržali predstavnici gotovo svih zastupničkih klubova, osim mađarske predstavnice kluba Patriota za Europu Annamárie Vicsek, koja je ustvrdila da je ono gotovo potpuno usredotočeno na negativnosti, dok pomake koje su učinile srbijanske vlasti prešućuje.

HDZ-ov eurozastupnik Davor Ivo Stier, izvjestitelj u sjeni za klub Europske pučke stranke, izrazio je sumnju da postoji iskrena volja Beograda da uskladi svoju vanjsku politiku s Bruxellesom i podsjetio je da je predsjednik Srbije rekao da njegova zemlja neće okrenuti leđa Rusiji. EU i Srbija stoga trebaju svojim odnosima pristupiti pragmatično i razvijati ih u područjima od obostranog interesa, poput prometa, energetike i trgovine, "bez lažnih obećanja o napretku u pregovorima", rekao je Stier.

Austrijski eurozastupnik Andreas Schieder ispred kluba socijaldemokrata (S&D) poručio je da "želimo vidjeti Srbiju u EU-u", no da je problem srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, pod čijim predsjedništvom zemlja nazaduje u demokraciji, slobodi medija, transparentnosti i borbi protiv korupcije. Zaključno je upozorio da bi novi izbori koje je najavio Vučić mogli biti još jedan njegov "trik" za ostanak na vlasti. Schieder je također podržao Piculinu ocjenu da treba razmotriti zamrzavanje sredstava koje EU izdvaja za Srbiju.

Rumunjski zastupnik Şerban Dimitrie Sturdza, koji je govorio u ime Europskih konzervativaca i reformista, kao problem je istaknuo odnos prema rumunjskoj manjini. "Srbija mora ozbiljno shvatiti prava Rumunja na svom teritoriju, bez pripisivanja umjetnih identiteta poput Vlaha. Rumunji su Rumunji, gdje god se nalazili", poručio je Sturdza.

Predstavnik kluba liberala Renew, Austrijanac Helmut Brandstatter, složio se da nije trenutak za otvaranje klastera 3 u pregovorima i poručio da Srbija ima mjesto u Europi, "no ne i autokracija".

"Nismo zadovoljni stanjem demokracije i ustrajno ćemo zahtijevati ispunjenje svih temeljnih vrijednosti demokracije u Srbiji", rekao je ispred Zelenih Slovenac Vladimir Prebilič i poručio da nije vrijeme za popuštanje.

Komisija ipak preporučuje otvaranje klastera 3

Povjerenica Komisije za proširenje Marta Kos rekla je, međutim, da je Srbija ipak ostvarila određeni napredak prihvativši preporuke za izmjene svojeg izbornog zakonodavstva. "Ne želimo da Srbija zaostaje" za drugim kandidatima te je zato Komisija, s obzirom na određene pozitivne razvoje, obnovila svoju preporuku Vijeću da otvori klaster 3 u pregovorima o pristupanju sa Srbijom, rekla je Kos.

Picula je zaključujući raspravu poručio da "nakon godina demokratskog nazadovanja EU ne smije nagraditi srpsku vlast napretkom na pristupnom putu na temelju kvazi reformi".

Zovko: Bez reciprociteta nema ubrzanog europskog puta Srbije

HDZ-ova eurozastupnica i čelnica Odbora za vanjske poslove Željana Zovko u svojem je priopćenju podržala izvješće, istaknuvši da su u konačan tekst uključeni njezini amandmani kojima se poziva na zaštitu prava hrvatske manjine u Srbiji, traži rješavanje pitanja nestalih osoba i ponovno poziva na otvaranje arhiva UDBA-e i KOS-a.

"Bez reciprociteta u zaštiti hrvatske manjine, rasvjetljavanja sudbine nestalih te suočavanja s nasljeđem prošlosti nije realno očekivati ubrzani europski put Srbije. To nisu bilateralna pitanja, nego mjerilo stvarne privrženosti europskim vrijednostima i vladavini prava", poručila je Zovko.