EU pregovara s Kinom zbog jeftinih hibrida. Traži da Peking ograniči izvoz
PREGOVARAČKI tim Europske unije odlazi u Kinu na ključne dvodnevne razgovore s ciljem da se postigne dogovor o ograničavanju uvoza jeftinih hibridnih automobila. Time se želi riješiti problem kineskog trgovinskog suficita, koji doseže rekordnu milijardu funti dnevno, piše The Guardian.
Povjerenik za trgovinu Maroš Šefčovič i njegov tim danas putuju, a pregovori počinju sutra i trebali bi potrajati do kasno u petak. Prema navodima izvora, EU se nada opipljivim, značajnim i mjerljivim rezultatima prije sastanka europskih čelnika koji se sljedećeg četvrtka održava u Bruxellesu, gdje će Kina biti jedna od glavnih tema.
Pregovori kao testni slučaj
U fokusu je postizanje pilot-sporazuma kojim bi se testirao koncept, a koji bi u početku obuhvatio jedan sektor, najvjerojatnije automobilski. Plan je da se sporazum u idućim mjesecima proširi i na druge industrije. Diplomatski napori za izbjegavanje otvorenog trgovinskog rata pokrenuti su krajem lipnja, no od početka je bilo malo vjere u uspjeh.
Kina se, naime, u prošlosti pokazala sposobnom brzo se prilagoditi trgovinskim barijerama. Kao primjer navodi se nagli porast izvoza hibridnih automobila nakon što je EU u listopadu 2024. uveo carine na kineska električna vozila, jer se te carine nisu odnosile na hibride.
Europska unija je prošlog mjeseca zatražila od Kine da dobrovoljno ograniči izvoz hibrida zbog drastičnog rasta prodaje. Pritom je upozorila da bi u suprotnom mogla uvesti zaštitne mjere, koje bi mogle uključivati i kvote.
Promjena stava u ključnim članicama
Odgovor Kine nije poznat. Ipak, izvori navode da se atmosfera u pregovorima promijenila jer su države članice EU-a pooštrile svoje zahtjeve za zaštitom od kineskog uvoza koji ugrožava europsku industriju.
Njemački kancelar Friedrich Merz u ponedjeljak je napravio povijesni zaokret u politici prema Kini. Pridružio se francuskom predsjedniku Emmanuelu Macronu i time praktički dao zeleno svjetlo čelnicima EU-a za odobrenje novog instrumenta. Taj bi alat omogućio brzu zaštitu trgovine uskraćivanjem pristupa jedinstvenom tržištu.
U zajedničkom dokumentu, Njemačka i Francuska upozorile su na "masivni industrijski šok koji pogađa sektore u samom srcu europskog industrijskog modela i koji su od sistemske važnosti, poput farmacije, zrakoplovstva, automobilske industrije, strojarstva i kemijske industrije".
Dokument poziva na primjenu svih postojećih alata za zaštitu trgovine, ali i na uvođenje novog instrumenta za diversifikaciju te mogućih dodatnih mjera. Te bi mjere omogućile Uniji da reagira kada "treće zemlje pokušavaju potkopati uspostavu ravnopravnih tržišnih uvjeta".
Rizik procesne zamke
Andrew Small, bivši savjetnik EU-a za Kinu, izjavio je da će Šefčovičevi razgovori biti test odlučnosti za Peking i Bruxelles. Prema njegovim riječima, pokazat će "je li Kina spremna ponuditi dovoljno ozbiljne prijedloge".
Small, koji je danas direktor za Aziju u Europskom vijeću za vanjske odnose u Berlinu, upozorava: "Najučinkovitija taktika Kine mogla bi biti uvlačenje Europe u procesnu zamku – ponuditi tek toliko da se odgodi akcija, a da se pritom ne riješe uzroci europske deindustrijalizacije."
Prema izvorima, francusko-njemački prijedlog za novi instrument, nazvan "kill switch" (prekidač za hitno isključivanje), proizašao je iz frustracije, pogotovo u Parizu, jer se takozvana trgovinska bazuka kojom Bruxelles raspolaže – službeno Instrument protiv prisile (ACI) – nikada nije upotrijebila.
Pariz se zalagao za korištenje ACI-ja nakon Trumpovih prijetnji carinama prošle godine, ali ideja nije dobila širu podršku jer njegova primjena može potrajati i do godinu dana. Njemački poslovni list Handelsblatt opisao je ovotjednu promjenu politike kao "ništa manje od ekonomske prekretnice". Glavni politički izvjestitelj Martin Greive u oštroj je kolumni zaključio da Merz "staje na kraj godinama naivnosti prema Pekingu".
"Merz je posljednjih mjeseci shvatio da je Njemačka epicentar kineskog šoka 2.0. Shvatio je i da od njemačke industrije možda neće ostati mnogo ako se nastavi mirno promatrati kako Kina stječe goleme izvozne prednosti kroz bilijunske subvencije, jednostrano preuzimanje znanja i, blago rečeno, upitnu monetarnu politiku", napisao je Greive.