EUROPSKI parlament i vlade država članica ulaze u završnu fazu pregovora o uvođenju digitalnog eura, nakon što su zastupnici u četvrtak u Strasbourgu potvrdili svoje pregovaračko stajalište. Najveći izazovi u pregovorima bit će dogovor o naknadama te načinu na koji će se kompenzirati banke i pružatelji platnih usluga, piše Euronews.

Što je digitalni euro?

Digitalni euro zamišljen je kao elektronički oblik novca središnje banke, koji bi izdavala i za njega jamčila Europska središnja banka (ESB). Njegova svrha nije zamijeniti gotovinu ili postojeće bankarske usluge, već ih nadopuniti.

Građani bi digitalne eure čuvali u posebnom digitalnom novčaniku, pri čemu limit iznosa koji se može držati tek treba biti određen. Sustav će podržavati internetska i izvanmrežna plaćanja te je osmišljen tako da jamči visoku razinu privatnosti, što znači da ESB neće moći izravno identificirati korisnike prema njihovim platnim podacima.

ESB će osigurati temeljnu infrastrukturu, dok će komercijalne banke i pružatelji platnih usluga nuditi usluge digitalnog eura korisnicima.

Ključna sporna pitanja

Prema trima izvorima uključenima u pregovore, najosjetljivije pitanje bit će postizanje dogovora o takozvanom "modelu kompenzacije". To se odnosi na odluku o tome koje financijske institucije trebaju dobiti naknadu, u kojem iznosu i na koji način će im se plaćati za pružanje usluga digitalnog eura.

Drugo ključno pitanje u pregovorima odnosi se na podjelu naknada u platnom lancu. Očekuje se da će trgovci plaćati niže naknade nego što ih trenutno plaćaju za kartične transakcije.

Najnaprednija faza pregovora očekuje se ove jeseni, a konačno odobrenje zakonskog okvira moglo bi uslijediti do kraja godine. Digitalni euro trebao bi postati dostupan za plaćanja u trgovinama od 2029. godine, nakon pilot-programa koji bi trebao započeti 2027.