RUSKI dronovi i agenti izvode akcije diljem zemalja NATO-a, a Europa sada čini ono što bi se prije samo nekoliko godina smatralo nezamislivim: planira kako uzvratiti udarac. Ideje sežu od zajedničkih ofenzivnih kibernetičkih operacija protiv Rusije i bržeg, koordiniranijeg pripisivanja hibridnih napada Moskvi, pa sve do iznenadnih vojnih vježbi pod vodstvom NATO-a, potvrdilo je dvoje visokih europskih vladinih dužnosnika i troje diplomata EU-a, piše Politico.

"Vrijeme je za djela, a ne riječi"

"Rusi neprestano testiraju granice - kakav je odgovor, koliko daleko možemo ići?" izjavila je latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braže u intervjuu, ističući potrebu za proaktivnijim odgovorom. "Signal im neće poslati naše riječi, već djela."

Posljednjih tjedana i mjeseci ruski dronovi nadlijetali su Poljsku i Rumunjsku, dok su misteriozne letjelice izazvale kaos na zračnim lukama i vojnim bazama diljem kontinenta. Incidenti uključuju i ometanje GPS-a, upade borbenih zrakoplova i pomorskih plovila te eksploziju na ključnoj poljskoj željezničkoj vezi koja prevozi vojnu pomoć Ukrajini.

"Moramo se zapitati koliko dugo smo spremni ovo tolerirati" 

"Općenito, Europa i Savez moraju se zapitati koliko dugo smo spremni tolerirati ovu vrstu hibridnog ratovanja... i trebamo li razmotriti da i sami postanemo aktivniji u ovom području", rekao je njemački državni tajnik za obranu Florian Hahn za Welt TV prošli tjedan.

Hibridni napadi nisu novost. Rusija je posljednjih godina slala ubojice da likvidiraju političke neprijatelje u Ujedinjenom Kraljevstvu, optužena je za dizanje u zrak skladišta oružja u Srednjoj Europi, pokušala je destabilizirati EU financiranjem krajnje desnih stranaka, vodila je rat na društvenim mrežama i pokušavala poremetiti izbore u zemljama poput Rumunjske i Moldavije.

Ozbiljno je eskaliralo

No, razmjeri i učestalost sadašnjih napada su bez presedana. Globsec, think tank sa sjedištem u Pragu, izračunao je da je između siječnja i srpnja u Europi, uglavnom u Poljskoj i Francuskoj, izvedeno više od 110 sabotaža i pokušaja napada od strane osoba povezanih s Moskvom.

"Današnji svijet nudi mnogo otvoreniji - dapače, moglo bi se reći kreativniji - prostor za vanjsku politiku", rekao je ruski čelnik Vladimir Putin tijekom listopadske konferencije Valdai, dodajući: "Pomno pratimo rastuću militarizaciju Europe. Je li to samo retorika ili je vrijeme da odgovorimo?"

Europe ne želi "vrući" rat s nuklearnom Rusijom, ali...

Iako Rusija možda vidi EU i NATO kao suparnike, Europa ne želi rat s nuklearno naoružanom silom. Stoga mora osmisliti odgovor koji će odvratiti Moskvu, ali neće prijeći crvene linije Kremlja koje bi mogle dovesti do otvorenog sukoba. To ne znači povlačenje, smatra švedski načelnik obrane, general Michael Claesson. "Ne smijemo si dopustiti da budemo u strahu i tjeskobi zbog eskalacije", rekao je. "Moramo biti čvrsti."

Odgovor je do sada bio jačanje obrane. Nakon što su ruski dronovi oboreni iznad Poljske, NATO je najavio jačanje protuzračne i protudronske obrane na istočnom krilu, što je ponovila i EU. Čak i to je razbjesnilo Moskvu.

Europljani "bi se trebali bojati i drhtati kao glupe životinje u stadu koje se tjera na klanje", poručio je bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, pa dodao: "Trebali bi se uprljati od straha, osjećajući svoj bliski i agonizirajući kraj."

Europa (konačno) mijenja ton

Učestale ruske provokacije mijenjaju ton u europskim prijestolnicama. Nakon što je rasporedio 10.000 vojnika za zaštitu poljske kritične infrastrukture poslije sabotaže na pruzi Varšava-Kijev, poljski premijer Donald Tusk optužio je Moskvu za "državni terorizam". Visoka predstavnica EU za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je da takve prijetnje predstavljaju "ekstremnu opasnost" i zahtijevaju "snažan odgovor".

Prošli tjedan, talijanski ministar obrane Guido Crosetto osudio je "inertnost" kontinenta i predstavio plan od 125 stranica za odmazdu. U njemu je predložio osnivanje Europskog centra za suzbijanje hibridnog ratovanja i kibernetičkih snaga od 1.500 pripadnika.

"Svi moraju revidirati svoje sigurnosne procedure", dodao je poljski ministar vanjskih poslova Radosław Sikorski. "Rusija jasno eskalira svoj hibridni rat protiv građana EU-a."

S riječi na djela

Unatoč sve oštrijoj retorici, što točno znači "snažniji odgovor" još uvijek je otvoreno pitanje. Dio problema leži u razlici između Moskve i Bruxellesa, koji je ograničen djelovanjem unutar pravila, smatra Kevin Limonier s pariškog think tanka GEODE. "To postavlja etičko i filozofsko pitanje: Mogu li si države vođene vladavinom prava priuštiti korištenje istih alata i strategija kao Rusi?" upitao je.

Za sada, zemlje poput Njemačke i Rumunjske jačaju zakone koji bi vlastima omogućili obaranje dronova iznad zračnih luka i vojno osjetljivih lokacija. Saveznici od Danske do Češke već dopuštaju ofenzivne kibernetičke operacije. Saveznici moraju "biti proaktivniji u kibernetičkoj ofenzivi", rekla je Braže, i usredotočiti se na "povećanje svijesti o situaciji - okupljanje i koordinaciju sigurnosnih i obavještajnih službi."

U praksi, to bi moglo značiti kibernetičke napade na sustave ključne za ruske ratne napore, poput ekonomske zone Alabuga gdje se proizvode dronovi Shahed, ili na energetska postrojenja i vlakove koji prevoze oružje, objašnjava Filip Bryjka s Poljske akademije znanosti. "Mogli bismo napasti sustav i poremetiti njihovo funkcioniranje", rekao je.

Europa također mora osmisliti kako odgovoriti na ruske dezinformacijske kampanje. "Rusko javno mnijenje… donekle je nedostupno", rekao je jedan visoki vojni dužnosnik. "Moramo raditi sa saveznicima koji imaju detaljno razumijevanje ruskog načina razmišljanja - to znači da se suradnja mora uspostaviti i na području informacijskog ratovanja." Ipak, sve nove mjere "moraju imati uvjerljivo poricanje", istaknuo je jedan diplomat EU-a.

Pokazivanje zubiju

NATO je obrambena organizacija i stoga oprezan prema ofenzivnim operacijama. "Asimetrični odgovori važan su dio razgovora", rekao je jedan diplomat NATO-a, ali "nećemo se spuštati na istu taktiku kao Rusija."

Umjesto toga, Savez bi trebao dati prioritet pokazivanju sile koja ilustrira snagu i jedinstvo, smatra Oana Lungescu, bivša glasnogovornica NATO-a. U praksi, to znači brzo objavljivanje stoji li Moskva iza napada i provođenje nenajavljenih vojnih vježbi na ruskoj granici.

U međuvremenu, Centar izvrsnosti za hibridne prijetnje u Helsinkiju, koji podržava NATO, pruža stručnost i obuku te izrađuje politike za suzbijanje prijetnji. "Bez sumnje, više bi se trebalo učiniti na hibridnom području", zaključio je jedan visoki diplomat NATO-a, dodajući da treba pojačati kolektivno pripisivanje odgovornosti nakon napada i "različitim sredstvima pokazati da obraćamo pažnju i da možemo fleksibilno premještati sredstva."