TIJEKOM Drugog svjetskog rata, Zagreb je bio meta savezničkih bombardiranja, posebno tijekom 1944. i 1945. godine. Ciljevi su uglavnom bili strateški objekti poput vojnih aerodroma, željezničkih postaja i industrijskih postrojenja.

Prvo značajno savezničko bombardiranje Zagreba dogodilo se 22. veljače 1944. godine. U tom napadu stradalo je područje oko Tkalčićeve ulice i Opatovine, Botanički vrt, zgrada Zdravstvenog osiguranja te škola u Križanićevoj ulici.

Posebno tragičan događaj bio je pogodak u dominikanski samostan na Koloniji (današnja Kontakova ulica), pri čemu je smrtno stradalo osam studenata teologije. Zbog ovih nevinih žrtava, nadbiskup Alojzije Stepinac poslao je prosvjedno pismo britanskom veleposlaniku pri Svetoj Stolici.

U narednim mjesecima, bombardiranja su postajala sve učestalija. Posebno je bio na meti aerodrom Borongaj, koji je služio kao vojni aerodrom. Dana 12. travnja 1944., saveznički avioni bombardirali su Zagreb, oštetivši željezničku stanicu i aerodrom na kojem su uništili 64 aviona. U tom napadu poginulo je oko 200 vojnika i željezničara. 

Dana 30. svibnja 1944., na Borongaj je bačeno 100 bombi, svaka teška 250 kg. 

Posljedice bombardiranja

Prema popisu žrtava rata iz 1950. godine, ukupno je 327 ljudi stradalo u savezničkim bombardiranjima Zagreba. Najviše su stradala područja Črnomerca, Borongaja i Plesa. 

Godine 2007. i 2008., tijekom građevinskih radova u Maksimiru, pronađene su neeksplodirane bombe iz tog razdoblja, što ukazuje na dugotrajne posljedice ratnih razaranja. 

Savezničko bombardiranje Zagreba tijekom 1944. godine ostavilo je dubok trag na gradu i njegovim stanovnicima. Unatoč strateškim ciljevima napada, civilne žrtve i razaranja podsjećaju na teške posljedice rata.