FRANCUSKA i Nizozemska danas su objavile da će najkasnije do kraja lipnja nastojati postići dogovor o budućoj vlasničkoj strukturi Air France-KLM-a i time riješiti nesuglasice uzrokovane neočekivanom nizozemskom kupnjom velikog udjela u francusko-nizozemskoj zrakoplovnoj grupi.

Dvije zemlje dogovorile su uspostavu zajedničke radne skupine koju će voditi visoki dužnosnici i nadaju se "poštenom i uravnoteženom" sporazum, prema izjavama francuskog ministra financija Brune Le Mairea i njegova nizozemskog kolege Wopkea Hoekstrae po završetku razgovora u Parizu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron u srijedu je pozvao Nizozemsku da objasni zašto je kupila tako veliki udjel, ne obavijestivši prethodno o svojim namjerama francuskog partnera. Nizozemski je udio u grupi sada povećan na 14 posto.

Radna skupina analizirat će dugoročnu strategiju francusko-nizozemske zrakoplovne grupe i sastav uprave i definirati moguće mjere podrške čvorištima u Parizu i u Amsterdamu, objavili su ministri u zajedničkom priopćenju.

Air France-KLM lani je prevezao rekordni broj putnika

Francuski mediji nagađaju da je razlog za povećanje vlasničkog udjela bila zabrinutost Nizozemske za budućnost nizozemskog KLM-a i njegove baze u amsterdamskoj zračnoj luci Schiphol.

Radna skupina također će razmatrati vlasničke udjele dviju država. Francuska je godinama bila uvjerljivo najveći dioničar s udjelom od 14,3 posto. Do sporne kupnje nizozemska vlada nije bila u registru dioničara.

Ministri su podržali novog izvršnog direktora Benjamina Smitha, kao i prošlomjesečnu odluku uprave kojom mu se daje veća kontrola nad grupom i njene dvije sastavne zrakoplovne kompanije. Odluka je donesena nešto prije neočekivanog poteza nizozemske vlade.

Potezi novog direktora u smjeru racionalizacije menadžmenta navodno su u Nizozemskoj potaknuli bojazni da bi KLM, manji od Air Francea, ali profitabilniji mogao izgubiti autonomiju.

Air France-KLM lani je prevezao rekordnih 101,4 milijuna putnika i ostvario prihode od 26,5 milijardi eura, oko 2,5 posto veće nego u godini ranije.

Dobit mu je pak smanjena za 591 milijun eura, na 1,332 milijarde eura, pri čemu se više od polovine toga smanjenja pripisuje štrajku u Air Franceu koji je rezultirao odlaskom Smithova prethodnika Jean-Marca Janaillaca.