FRANCUSKA će ove zime dopustiti da njezine posljednje dvije operativne elektrane na ugljen rade pojačano kako bi se spriječila opasnost od nestašice električne energije kao posljedice zatvaranja nekih nuklearnih elektrana, javlja Radio France Internationale.

Prema vladinoj uredbi, čije se donošenje očekuje, omogućit će se rad elektrana na ugljen tisuću sati mjesečno do 28. veljače, za razliku od 700 sati dopuštenih tijekom cijele godine. Ugljen obično pokriva do 2% energetskih potreba Francuske, daleko iza nuklearne energije, koja je zaslužna za 70 posto proizvedene struje.

Nesuglasice između Berlina i Pariza

Njemački mediji promptno su ukazali na paradoks koji dolazi usred nesuglasica između Berlina i Pariza oko njihove energetske politike. Naime, iako se Njemačka još uvijek uvelike oslanja na ugljen, postupno ga ukida, kao i nuklearnu energiju – potonju do kraja 2022. – s općom namjerom oslanjanja na obnovljive izvore u proizvodnji 80 posto potreba za električnom energijom.

Francuska pak trenutno, s desetak od svojih 56 nuklearnih reaktora zatvorenih radi održavanja, ne proizvodi toliko energije kao inače, a njezina "nuklearna flota" sada je na 78 posto proizvodnog kapaciteta. U tim okolnostima nedavne niske temperature pojačale su strah od nedostatka električne energije.

Francusko ministarstvo zaduženo za ekološku tranziciju izjavilo je AFP-u da "oživljavanje" ugljena neće promijeniti raspored zatvaranja preostale dvije aktivne francuske elektrane na ugljen: Cordemais u dolini Loire i Saint-Avold u Moselleu, koji graniči s Njemačkom. Dok bi tvornica u Moselleu definitivno trebala izaći iz mreže u ožujku, ona u Cordemaisu mogla bi nastaviti s radom do 2024. godine zbog onoga što je opisano kao "rizik od napetosti u mreži". Ugljene elektrane već su zatvorene u Le Havreu u sjevernoj Francuskoj te Gardanneu na jugu.

Znanstvenici na UN-ovom IPCC panelu za klimatske promjene kažu da proizvodnja električne energije na ugljen proizvodi 68 puta više CO2 od nuklearnih elektrana.

Nuklearne ambicije i francusko-njemački prijepor

Europska komisija je 31. prosinca prošle godine predstavila kontroverzni prijedlog za označavanje nuklearnih i plinskih elektrana kao "zelenih" prema svom pravilniku o taksonomiji ulaganja. Francuska je bila glavni zagovaratelj tog pristupa. Njemačka i Francuska "složile su se da se ne slažu" oko te odluke, ali ako je podrži većina država članica, nova pravila postat će zakon u EU od 2023. godine.

U intervjuu za francuski dnevnik Journal du Dimanche europski povjerenik Thierry Breton rekao je da EU mora masovno ulagati u nuklearne elektrane nove generacije. Francuz je procijenio da će to biti više od 500 milijardi eura od sada do 2050. godine, od čega će 50 milijardi eura biti potrošeno na postojeće pogone prije 2030. godine.

"Ekološka tranzicija donijet će industrijsku revoluciju neviđenih razmjera", rekao je Breton.

EU želi postati prvi ugljično neutralni kontinent u svijetu do 2050. godine. Da bi se to postiglo, blok se obvezao smanjiti emisije ugljika za 55 posto ovog desetljeća.