SKUPOM na bivšem Trgu maršala Tita u Zagrebu, kod Hrvatskog narodnog kazališta, Antifašistička liga i Savez antifašističkih boraca i antifašista obilježili su jučer Dan antifašističke borbe, 22. lipnja, poručivši okupljenima da će vratiti ime tom trgu, kao što su vratili ime i Trgu žrtava fašizma.

Uz hrvatske zastave te one sa srpom i čekićem, sudionici skupa nosili su transparente s porukama - "Antifašizam je moj izbor, socijalizam je moj izbor", "Smrt fašizmu, sloboda narodu, Trg maršalu", "Tito zauvijek kao simbol antifašizma i socijalizma", "Na ploči ne piše, u srcu je ostalo - Trg maršala Tita", te s fotografijama pripadnika 'bezvremenskog partizanskog odreda' - Franje Tuđmana, Rade Končara, Rajke Baković.

Kako se moglo čuti u govorima pred stotinjak okupljenih, tim se skupom želi podsjetiti na stotine tisuće ljudi s ovih prostora koji su sudjelovali u najvećem pokretu otpora u okupiranoj Europi, ali i pokazati zabrinutost za "društvo u kojem se iz kolektivne memorije brišu iskustva o tome kako zlo nastaje i kako se nasilju i nepravdi treba suprotstaviti".

Borić: Trgu su oteli ime i njegovo simboličko značenje

"Stojimo na trgu kojemu su oteli ime i njegovo simbolično značenje, a oteli su ga isti oni koji nam čestitaju dan antifašističke borbe", rekla je Rada Borić, aktivistica i gradska zastupnica Nove ljevice.

"Lako je političkom trgovinom kakvu su dogovorili gradonačelnik i Neovisni za Hrvatsku, uz neskriveni blagoslov HDZ-a, oduzeti ime trgu, ali teško je oduzeti sjećanja na antifašističku borbu, antifašistički i nepokoreni Zagreb, pobjedu i simboliku koje je to ime predstavljalo", istaknula je.

Borić kaže kako se ne može vjerovati vladi, saboru i dužnosnicima kada upućuju prigodne čestitke o antifašističkoj borbi, a istovremeno "toleriraju izlazak na ulice crnokošuljaša i ekstremnih skupina koje žele ukinuti prava etničkim skupinama, ženama, seksualnim  manjinama, dok osuđeni zločinci i mrzitelji manjina sjede u saborskim klupama kao ravnopravni politički sugovornici".

"Imamo li razloga vjerovati saboru koji je pokrovitelj mjesta na kojem je spomenik tzv. hrvatskoj vojsci i na kojemu se tolerira povijesni revizionizam, a odbija biti pokrovitelj 75. obljetnice Bitke na Sutjesci", zapitala se, dodavši da je upravo zahvaljujući brojnim hrvatskim partizanima koji su na Sutjesci poginuli "Hrvatska ponosno stala među pobjednike Drugog svjetskog rata".

Smatra da se vladi i saboru može vjerovati tek onda kada neće raditi povjerenstva koja će odlučivati je li 'za dom spremni' stari hrvatski pozdrav i kada neće dopustiti da rušenja i obilježavanja antifašističkih spomenika 'ušatim U' prolaze nekažnjeno.

"Danas se antifašizam poistovjećuje s antihrvatstvom, upravo zbog takve klime i takvog tendencioznog izjednačavanja, mnogi se boje da ih se poveže s antifašizmom", poručila je Borić.

Dolić: Fašizam je kapitalizmu zadnja linija obrane

Mladi antifašist i aktivist za radnička prava Aleksandar Dolić smatra kako je fašizam kapitalizmu zadnja linija obrane. "Ta je linija ženomrzačka, homofobna, ksenofobna i krši sve moguće oblike i pojave radničkih i ljudskih prava", istaknuo je.

Upozorio je da bi se aktualnim nacrtom prijedloga zakona o obavljanju studentskih poslova, kojim bi se i neredovitim studentima omogućio rad preko Studentskog servisa, dodatno snizila ionako preniska cijena rada i omogućila "daljnja legalizacija novovjekovne robije".

"Tzv. poduzetnicima dat će se na raspolaganje 40 tisuća ljudi jeftine radne snage bez ikakvih radničkih prava te dodatno opteretiti ionako prekarizirano tržište rada i do kraja uništiti već gotovo nepostojeći mirovinski, obrazovni i zdravstveni sustav", dodao je.

Dolić smatra da, ako se želi da ljudi ostaju u Hrvatskoj, moraju postojati materijalni uvjeti za to, besplatno obrazovanje, od vrtića do doktorata, zdravstvene usluge dostupne svima. "Umjesto da izdvaja za zdravstvo i obrazovanje, vlada financira korumpiranu, privilegiranu, braniteljsku kastu koja ovo društvo već 25 godina drži kao taoca i bez treptaja oka financira oružje i šalje vojnike za američke korporativne interese pa se čudi kada ratnim strahotama pogođeni civili pokucaju i na njihova vrata", ustvrdio je.

Na ulazu u HNK zagrljaj Hasanbegovića i Bujanca

Na ulaz u zagrebački HNK  prigodno je postavljen rad "Zagrljaj fašizma dugo nije bio čvršći", s fotografijom Zlatka Hasanbegovića i Velimira Bujanca u zagrljaju, a riječ je o performansu - čestitci redatelja Olivera Frljića za Dan antifašističke borbe..

Kako je objašnjeno, postavljen na ulaz u zagrebački HNK gdje Hasanbegović obavlja funkciju člana Kazališnog vijeća, na nekadašnjem Trgu maršala Tita, kojem je upravo Hasanbegović promijenio ime, taj rad ujedno i komemorira prvu konkretnu žrtvu Hasanbegovićeva brisanja antifašizma iz kolektivnog sjećanja, ali i predstavlja materijalizaciju otpora nametnutom kolektivnom zaboravu i simboličkom nasilju.

Na skupu su čitani stihovi Ivana Gorana Kovačića, Vesne Parun, Vladimira Nazora, svoju je prigodnu pjesmu pročitao i Borivoj Radaković, s baštinskim repertoarom nastupio je zbor Kamene babe, a među sudionicima bili su i predstavnici stranaka Naprijed Hrvatska, Nove ljevice i SDP-a.