UKRAJINA se dogovorila sa zapadnim partnerima da će svako rusko ustrajno kršenje budućeg sporazuma o prekidu vatre izazvati koordinirani vojni odgovor Europe i SAD-a, izvijestio je Financial Times, pozivajući se na obaviještene izvore. Reuters nije mogao odmah potvrditi izvješće.

O planu su u prosincu i siječnju nekoliko puta raspravljali ukrajinski, europski i američki dužnosnici, a on bi uključivao odgovor u više faza na svako rusko kršenje dogovorenog primirja, navodi se u izvješću. Izaslanici iz Kijeva, Moskve i Washingtona sastat će se u Abu Dabiju u srijedu i četvrtak na razgovorima radi okončanja rata, navodi FT.

Zajednički odgovor Zapada

Prema prijedlogu, svako rusko kršenje primirja izazvalo bi odgovor u roku od 24 sata, počevši s diplomatskim upozorenjem i, ako je potrebno, akcijom ukrajinske vojske kako bi se zaustavilo kršenje, navodi list.

Ako se neprijateljstva nastave nakon toga, prijedlog bi prešao na drugu fazu intervencije korištenjem snaga takozvane koalicije voljnih, koja uključuje mnoge članice EU-a te Ujedinjeno Kraljevstvo, Norvešku, Island i Tursku, navodi se u izvješću.

Izvješće dodaje da bi se u slučaju proširenog napada, koordinirani odgovor snaga koje podržava Zapad, uključujući američku vojsku, pokrenuo 72 sata nakon početnog kršenja.

Što će učiniti Amerika?

Jasno je već neko vrijeme da će se u varijanti svakog budućeg mirovnog sporazuma između Ukrajine i Rusije neizbježno će se naći neka vrsta sigurnosnog jamstva, osmišljenog da odvrati Moskvu od ponovnog napada. Amerika je već razmatrala neke opcije.

• Kopnene snage

Ova se opcija smatra najmanje vjerojatnom. Predsjednik Donald Trump ovaj rat vidi prvenstveno kao europski problem, tvrdeći da se "nikada ne bi dogodilo da je on bio na vlasti". Slanje američkih kopnenih snaga, čak i u mirovnoj ulozi, u sukob koji mu je izrazito odbojan, zahtijevalo bi potpuni politički zaokret.

• Zračne i pomorske patrole

Ovaj scenarij je nešto izgledniji. Američko ratno zrakoplovstvo već sada provodi nadzorne letove iznad Crnog mora i drugih područja kako bi pratilo razvoj rata. Međutim, postoji golema razlika između nekonfrontacijskih izviđačkih misija i patrola koje bi bile spremne ući u izravan oružani sukob s nuklearnom silom kao što je Rusija.

• Obavještajna potpora

Američki obavještajni podaci, prikupljeni satelitskim i zračnim putem, pokazali su se ključnima u pomoći Ukrajini da zaustavi napredovanje ruskih invazijskih snaga. U slučaju postizanja mirovnog sporazuma koji bi prihvatile sve strane, ovo je područje u kojem bi Sjedinjene Države gotovo sigurno bile voljne nastaviti pružati pomoć.

• Logistička podrška

Kakav god oblik na kraju poprimile britansko-francuske "snage za uvjeravanje" u sklopu mirovnog sporazuma, trebat će im opsežna logistička podrška. Iako je Trumpova administracija najavila namjeru smanjenja američke vojne prisutnosti u Europi, pružanje nesmrtonosne pomoći poput logistike područje je u kojem bi Washington vjerojatno bio spreman sudjelovati.