U OVOJ se sobi sve dogodilo. U dvorani Independence Hall u Philadelphiji, gdje se prije 250 godina ovog tjedna skupina oznojenih muškaraca, tada smatranih izdajnicima, odvojila od najmoćnijeg carstva još od antičkog Rima. Usred ljeta punog pokušaja i pogrešaka, izaslanici poput Johna Adamsa, Benjamina Franklina i Thomasa Jeffersona potvrdili su manjkav, ali ambiciozan dokument kojim su proglasili neovisnost od britanske krune.

Iako je datum bio 4. srpnja 1776., trebalo je gotovo mjesec dana da ga svih 56 delegata Drugog kontinentalnog kongresa službeno potpiše. Godišnjica tog čina trebala je biti povod za ujedinjujuće slavlje, no dva i pol stoljeća kasnije, 250. obljetnica postala je samo još jedan poligon za podjele, ogorčenost i egzistencijalnu tjeskobu, a Donald Trump je, opsjednut kontrolom sloboda i same istine, pretvorio američki rođendan u beživotnu prigodu, piše The Guardian.

Kič parada

"Ne čudim im se", rekla je Maggie Burkett, rendžerica u parku, skupini od četrdesetak turista. "Riječi na ovom papiru su čin izdaje, baš kao i paljenje kraljevskih grbova. Potpisivanjem ovog dokumenta doslovno stavljate glavu u torbu. Tih 56 potpisnika bili su hrabri ljudi. Po meni, bili su heroji."

Dva sata južnije od Philadelphije, u Washingtonu, službeno središte proslave rođendana nacije, prema riječima kritičara, više nalikuje na paradu kiča iz reality showa nego na dostojanstven građanski jubilej.

Trump, koji je godinama najavljivao ovu obljetnicu i izražavao zadovoljstvo što pada u njegov drugi mandat, pokrenuo je projekt uljepšavanja glavnog grada. Kipovi su očišćeni od grafita, a voda je potekla iz dugo zanemarenih fontana. U planu je čak i izgradnja trijumfalnog luka koji bi zasjenio onaj pariški.

Ministar prometa Sean Duffy grmio je protiv "onih libtarda koji su nas htjeli otkazati" i hvalio Trumpa kao "najvećeg predsjednika kojeg je ova zemlja imala još od Georgea Washingtona". Događaj je kulminirao Trumpovim poznatim sloganom "Učinimo Ameriku ponovno velikom" i plesom uz pjesmu YMCA u izvedbi orkestra američkih marinaca.

Teatar apsurda

Državni sajam traje 16 dana, no neki su ga mediji opisali kao "slabo posjećen i šokantno dosadan". Sve se to događa nakon što je America250, službena dvostranačka komisija osnovana prije više od deset godina, gurnuta u stranu u korist inicijative Freedom 250, usklađene s Trumpom.

Rezultat je da se američki rođendan doima posebno beživotno, manje kao proslava najmoćnije zemlje svijeta, a više kao studija slučaja o tome kako je demoralizirana nacija postala plijen kulturnih ratova i narcizma svog vođe. "Uopće se ne osjećam slavljenički", rekao je David Blight, profesor američke povijesti na Sveučilištu Yale.

Blight i drugi povlače paralelu s dvjestotom obljetnicom 1976. godine, kada je New York ugostio paradu visokih jedrenjaka iz cijelog svijeta, uključujući i Sovjetski Savez, a tadašnji predsjednik Gerald Ford nije proslavu pretvorio u osobni spektakl.

"Čini se da podržavanje bilo kakve proslave znači podržavanje Trumpa, što je smiješno", rekla je Jill Lepore, profesorica američke povijesti na Harvardu. "Trebali bismo moći proslaviti rođendan nacije, a da to na neki način ne ispadne kao podrška ovom luđaku koji se zatekao u Bijeloj kući."

Pesimizam i podjele

Sumorno raspoloženje dijeli i američka javnost. Prema nedavnoj anketi Reuters/Ipsos, 38% ispitanika ne vjeruje da će SAD za 250 godina uopće postojati kao jedinstvena zemlja.

Čak i među konzervativcima vlada žaljenje. Bill Whalen, suradnik na institutu Hoover, kaže: "U idealnom slučaju, 250. obljetnica trebala bi biti poput božićnog primirja u Prvom svjetskom ratu, gdje ljudi odlože oružje i na kratko prestanu s borbama." Whalen smatra da su glasači na izborima 2024. godine, birajući između Trumpa i Kamale Harris, nesvjesno odabrali kako će se obljetnica obilježiti.

"S Kamalom Harris, 1776. bi se pretvorila u vrlo dug razgovor o 1619. godini i republici izgrađenoj na nejednakosti i nepravdi. Bilo bi to vrijeme promišljanja i srama. Dobra vijest je da to ne dobivate s Donaldom Trumpom. Loša je vijest da s njim dobivate pitanje dobrog ukusa, neukusa i narcisoidnosti."

Izvorni grijeh Amerike

Uvod u Deklaraciju o neovisnosti povjesničar Walter Isaacson opisao je kao najveličanstveniju ikad napisanu rečenicu: "Smatramo ove istine samorazumljivima, da su svi ljudi stvoreni jednaki, da ih je njihov Stvoritelj obdario određenim neotuđivim Pravima, među kojima su Život, Sloboda i potraga za Srećom."

Ipak, njezin autor, Thomas Jefferson, tijekom života je porobio više od 600 ljudi. Godine 1776. više od 400.000 Afroamerikanaca živjelo je u ropstvu, žene nisu mogle glasati, a Deklaracija spominje "nemilosrdne indijanske divljake". Amerika je provela 250 godina boreći se s proturječjima svog izvornog grijeha, a sama Trumpova prisutnost to nehotice i dokazuje.

"Američku povijest možete shvatiti kao natjecanje između liberalizma i iliberalizma. Zaglavili smo u toj borbi", rekla je Lepore. "Trumpizam nije odstupanje od normale; on je izraz jedne vrlo moćne i trajne struje u američkoj politici i kulturi."

Pokušaj revizije povijesti

Iza bombastične proslave, neki promatrači vide podmukliji ideološki projekt: pokušaj da se američki narativ prepiše kao mit o bijelom, muškom kršćanskom trijumfu. Flota mobilnih muzeja, "Kamiona slobode", putuje zemljom pričajući isključivo pozitivnu priču koja umanjuje ropstvo.

Trump je također naredio uklanjanje "neprimjerene, razdjeljujuće ili antiameričke ideologije" iz muzeja. Robert P. Jones, predsjednik Istraživačkog instituta za javnu religiju, svjedočio je događaju na National Mallu koji je bio  otvoreno evanđeoski, bez predstavnika povijesnih crnačkih denominacija.

Taj otvoreni kršćanski nacionalizam, tvrdi Jones, potaknut je demografskom panikom, s obzirom na to da je udio bijelih kršćana u SAD-u pao s 81% 1976. na današnjih 40%. "Borba oko toga je li Amerika pluralistička ili kršćansko-nacionalistička nacija sada je u prvom planu", rekao je.

Tihi otpor i tračak nade

Natrag u Philadelphiji, u Muzeju američke revolucije, izložba "Putovanje Deklaracije" prikazuje utjecaj dokumenta na pokrete za slobodu diljem svijeta. Jednostavna drvena stolica koju je Jefferson koristio stoji pokraj zahrđale metalne klupe iz zatvorske ćelije u kojoj je Martin Luther King Jr. 1963. napisao svoje poznato pismo.

"On im odgovara: 'Ako sam ja radikal, onda je i Thomas Jefferson bio radikal' i citira Deklaraciju", objašnjava Tyler Putman, kustos u muzeju. Dok Bijela kuća priređuje svoje stranačke spektakle, kulturne institucije pružaju tihi otpor, koristeći primarne izvore i složeno pripovijedanje.

Unatoč Trumpovoj verziji povijesti, muzeji okružuju National Mall nastavljajući težiti nepatvorenoj istini. Postoje i drugačiji prizori Amerike ovog ljeta: euforija navijača, otvaranje Obaminog predsjedničkog centra u Chicagu i radost koju donosi Svjetsko prvenstvo u nogometu.