TEMA sinoćnjeg Otvorenog bio je Nacionalni plan oporavka i otpornosti na temelju kojega Hrvatska od EU očekuje nepovratne 6.3 milijarde eura.

Zvonimir Savić, savjetnik predsjednika vlade za ekonomska pitanja, na početku je rekao da su se kriteriji za određivanje koliko je posto tog iznosa namijenjeno određenim sektorima određivali prema zahtjevima i smjernicama EU.

"Prioriteti su određeni na temelju programa vlade, Nacionalnog programa reformi, temeljem specifičnih preporuka EK za RH za potrebama za reformama, uvažene su mjere koje se moraju ispunjavati tijekom boravka u mehanizmu koji je preteča ulaska u europodručje te na Nacionalnoj razvojnoj strategiji. Predložene investicije moraju odgovarati specifičnim reformskim zahtjevima. Suština je predlagati investicije koje podupiru nastavak ili provedbu reformi kako bi gospodarstvo i društvo bilo otpornije na buduće krize", rekao je.

Javne i privatne investicije

Hrvoje Balen, dopredsjednik HUP-ove ICT udruge, kazao je da su danas o planu raspravljali na Vijeću članova, koje čine predstavnici najjačih hrvatskih firmi i gospodarskih grana 30 granskih udruga. Na takav se dokument, kaže, ne mogu očitovati jer to zapravo nije nacionalni plan oporavka, već sažetak nacrta s nejasnim brojkama. U proces, kaže, nisu bili uključeni, a za pojam gospodarstva rekao je da je vlada odabirom partnera s kojima se konzultirala pokazala što je za njih gospodarstvo, a to su Hrvatske željeznice, Hrvatske ceste, Hrvatske autoceste, državne firme, komunalna poduzeća. Smatra da je to dio forme koji nije ispunjen i jako su nezadovoljni.

"Novac u privatnom sektoru može završiti kroz javnu nabavu, a iskustvo je pokazalo da u zadnjih nekoliko godina za velike strukturne projekte 90% ponuda dolazi od stranih firmi. Za obnovu vrelovoda u Zagrebu trebao se skupiti konzorcij od 18 firmi kako bi zadovoljio uvjete projekta od 470 milijuna kuna", rekao je i dodao kako za razvoj poduzetničke konkurentnosti neće biti dovoljno novca. 

Potpredsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić kaže da je plan "sklepan zbrda-zdola" te da neće promijeniti strukturu gospodarstva. 

"Bit će baziran na graditeljstvu, a sve velike infrastrukturne projekte rade tvrtke koje nisu u Hrvatskoj. Naše tvrtke mogu biti tek 3. ili 4. ruka u projektima vodoopskrbe, vodnog gospodarstva i gospodarenja otpadom, za što je predviđeno 6.5 milijardi kuna u projektu", rekao je. 

Rimac automobili i biorafinerija u Sisku

Projekt tvrtke Rimac automobili jedan je od projekata. Poduzetnik Ivan Miloloža kaže da su sve automobilske industrije pokretač, ali je pitanje može li Hrvatska s ovom populacijom u tom obujmu proizvodnje biti pokretač. U svakom slučaju, treba raditi komponente koje će biti ugrađivane u druge industrije. 

"Drugi je projekt biorafinerije u Sisku, što je industrija budućnosti", rekao je Miloloža. 

Dokument u Bruxelles na završne konzultacije ide krajem travnja. Predviđen je i širokopojasni internet te će se napraviti procjena koliko će provedba plana utjecati na gospodarstvo. Novac se mora povući do 2026. godine.