HRVATSKA DISKOGRAFSKA UDRUGA (HDU) danas je ustvrdila da Zakon o autorskim pravima, koji je donijela vlada, prijeti da će uništiti glazbenu industriju, a u dijelu koji se odnosi na glazbenu industriju suprotan je aktualnoj Direktivi EU i Ustavu RH.

Vlada Republike Hrvatske usvojila je na sjednici u četvrtak Konačni prijedlog nacrta novoga zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, a HDU je neugodno iznenađen što je, ocijenio je, u dijelu koji se odnosi na glazbenu industriju protivan zakonskim odredbama Europske unije i hrvatskom Ustavu.

HDU pak vjeruje da će se u raspravi u Hrvatskom saboru dobro razmotriti taj zakonski prijedlog te iz njega ukloniti sporne odredbe.

Direktiva EU ne smije se primjenjivati retroaktivno u zemljama članicama

U Direktivi EU izričito je propisano da se ni jedna njezina odredba u zemljama članicama ne smije primjenjivati retroaktivno ni dovoditi u pitanje sklopljene akte i prava stečena prije 7. lipnja 2021. Direktiva EU ne dopušta ni ponovno preispitivanje ugovora ni obvezno kolektivno ostvarivanje prava, čime bi se određenim pravnim subjektima omogućio monopol, istaknuli su iz HDU-a u priopćenju.

Vlada je ipak podržala konačni prijedlog toga zakona i država sada intervenira, suprotno svim praksama i pravnim pravilima, u privatnopravne odnose između glazbenih izdavača i izvođača. Time je, ustvrdio je HDU, doveden u pitanje opstanak hrvatske glazbene industrije.

Jer, upozorio je HDU, ako se spomenuti zakon i donese u predloženom obliku, za više od 180 tisuća snimaka hrvatske diskografije preispitivat će se svi ugovori s izvođačima koji se već godinama izvršavaju te revidirati postojeća prava.

Skandalozan europski presedan

Takav bi zakon bio skandalozan i europski presedan, a hrvatsku diskografiju stavio bi u neodrživ položaj, ustvrdio je HDU.

U priopćenju se podsjeća da su HDU, Hrvatska gospodarska komora (HGK) i europske organizacije glazbenih izdavača na sporne odredbe toga zakonskog prijedloga upozorili ministricu kulture i medija Ninu Obuljen Koržinek i premijera Andreja Plenkovića, 

Upozorili su i na to da će, ako zakon bude prihvaćen u predloženom obliku, iz Hrvatske otići Spotify, Deezer i drugi glazbeni servisi.

HDU također smatra da će se time učiniti nepopravljiva šteta hrvatskoj glazbi i glazbenoj industriji kao važnom dijelu kulture, ali i cjelokupnom gospodarstvu jer hrvatski glazbeni izdavači godišnje u razvoj izvođača i nove produkcijske snimke ulože više od 30 milijuna kuna.

Uz to, dodali su, glazbene izdavačke kuće, naravno uz vlastiti financijski interes, ulažu u karijere glazbenika kroz financijske doprinose i radnu snage jer, osim stalno zaposlenih, zapošljavaju i velik broj vanjskih suradnika i povezanih tvrtki. To pak uključuje i videoprodukciju, marketing, novinarstvo te ostale profesionalne, marketinške, kreativne i savjetodavne usluge.

"Riječ je o nekoliko tisuća, što izravno, što neizravno zaposlenih koji žive od toga. Sva ta ulaganja izdavačkih kuća godišnje u Hrvatskoj generiraju više od nekoliko stotina milijuna kuna prihoda od snimanja, kolektivnih prava, koncerata i drugih aktivnosti, što bi usvajanjem Zakona u ovom obliku itekako došlo u pitanje", poručio je HDU.