Foto: Index, FAH

UKOLIKO ste se ikada pitali kako to ovaj i ovakav HDZ dobiva glasova koliko dobiva – stvari je jednostavna. Znaju dobro glumatati. Evo, zadnji slučaj koji je baš ono tipičan način rada kako s javnošću funkcionira HDZ mogli smo vidjeti prošlog tjedna – priča o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka.

Tako je, ono što bi se reklo, iz čista mira, tijekom sastanka Odbora za obranu, HDZ-ovac Stevo Culej odlučno zatražio njegovo uvođenje. "Zalagat ću se za obavezno služenje vojnog roka da se u ovom trenutku podjela u državi mladići koji služe rok prepoznaju kao svoji, da nema više podjela sjevera i juga Hrvatske", rekao je Culej, a uz njega su stali i Pero Ćorić iz HSP AS-a te ministar obrane Josip Buljević.

"Razgovarali smo o tome, ja to podržavam, ali se radi o tome koliko ćemo imati sredstava i kakvi su naši trenutni prioriteti", objasnio je Buljević.

Vojska, domoljublje, zastave, baš kako HDZ voli! Priča se nakon toga raširila po svim medijima – pisali smo opširno i ovdje o tome, pitanje vojske i vojnog roka je postala glava tema prošlog tjedna. Javili su se svi, od novinara, preko vojnih analitičara koji su redom ponavljali da takva odluka o obveznom vojnom roku nema smisla, sve do komentatora na portalima koji bi eto uvodili vojni rok da mladi nauče spremati krevete, jer valjda spremanje kreveta nije stvar kućnog odgoja nego države.

Ukoliko ste prosječan hrvatski građanin, koji ne proučava previše pozadinu svega toga, vrlo lako je izjednačiti: HDZ = RODOLJUBLJE = SNAŽNA VOJSKA = HRVATSKA.  Istina je sasvim drugačija. HDZ smanjuje vojni proračun. HDZ za obranu predviđa manje nego što su davali „crveni“ koji su bili na vlasti protekle četiri godine.

Realno – koliko ljudi čita proračunske projekcije?

HDZ politički radi upravo ono što treba raditi sukladno iznimno lošoj obrazovnoj strukturi u Hrvatskoj. Podsjetimo se popisa 2011. godine – od ukupno 3,632.461 hrvatskih građana starijih od 15 godina, 62.092 osobe nisu završile nikakvu školu. Od prvog do trećeg razreda osnovnu je školu pohađalo 34.786 osoba, od četvrtog do sedmog 249.081, a osnovnoškolsku naobrazbu ima 773.489 ljudi. Pola stanovništva, preciznije 1,911.815 osoba ima srednju školu, međutim, kada se pogledaju odnosi (ne vidi se u popisu stanovništva, ali da u statistici nezaposlenih), velik broj čine oni s dvogodišnjim i trogodišnjim srednjim školama.

Postizborne ankete su jasno pokazale – niže školovani u puno većoj mjeri glasaju za HDZ. Naravno, formalna škola nije jamac ni znanja, a još manje inteligencije – sjetimo se samo pokojnog Jože Pankretića koji je uza samo završenu osnovnu školu bio jedan od najboljih hrvatskih saborskih zastupnika ikada i još u Jugoslaviji odlikovan kao najbolji poljoprivrednik. No, realno gledano, takvih je malo.

Jako velik broj hrvatskih građana o politici razmišlja vrlo površno, posebno onaj milijun s osnovnom školom i manje. Nikakva znanja o društvu nisu dale ni nekadašnje dvogodišnje srednje škole (PKV radnici), a o učenju razumijevanja društva u trogodišnjim zanatskim školama također bolje i da ne pričamo. I upravo tima je namijenjena priča: HDZ = RODOLJUBLJE = SNAŽNA VOJSKA = HRVATSKA.

Onima koji samo usput poslušaju vijesti na radiju, ili u kafiću pregledaju naslovnice novina, ili između dvije serije bace pogled na televizijske vijesti, prošli tjedan je značio: HDZ je došao, HDZ znači vojsku, HDZ misli na nas, HDZ želi odgajati mlade, HDZ su zastave, stupanje, ponos, vojska… Jer, misli takav birač, mladi su ovakvi i onakvi (ionako ne razumije ni mlade ni stoljeće u kojem se nalazi), disciplina je dobra i treba im.

Takav će čak i redovno izići na izbore, za razliku od mudrijaša s fakultetima. Usput – imate odgovor, zašto se zapinje s uvođenjem građanskog odgoja još od osnovne škole (ne miješati sa zdravstvenim odgojem). Ljudi koji su prošli građanski odgoj u školi, znali bi značenje državnog proračuna, a to politika ne želi. Ni SDP-ova, ni HDZ-ova.

Gdje je istina o financiranju vojske?

Jedina stvarna istina države je Državni proračun. Jedini stvarni prioriteti države vide se na tih 300-400 stranica tablice koja govori kome ide koliko novca. Ukoliko nešto radite privatno – neke stvari ćete moći s malo ili nimalo novca, ali kada govorimo o državi koja za sve treba profesionalce, onda se sve što država misli napraviti nalazi u njezinom proračunu – to je jedini dokument koji sadržava brojeve, a brojevi ne lažu (i zato su brojevi najveći neprijatelj prosječnog političara).

A što brojevi kažu? „Smjernice za izradu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. i Projekcija za 2017. i 2018.“, koje je prošlog četvrtka donijela Hrvatska Vlada imaju na str. 19 tablicu. Pisanu vrlo malim slovima. I u toj tablici postoji stavka: Ministarstvo obrane. Pod „Plan za 2015.“ (neka vas ne čudi – Završni račun države još nije usvojen, pa je cijela prošlogodišnja projekcija formalno plan): 4.082.000.000 kuna. Dakle, izravno od države za Ministarstvo obrane je prošle godine, u doba SDP-ove koalicije išlo 4.082.000.000 kuna – prava proračunska stavka je nešto veća, jer uključuje i vlastite prihode i još neke prihodovne stavke. Što mislite, nakon ove vike oko vojske i obveznog vojnog roka i svega, što HDZ kaže, koliko će davati za vojsku narednih godina?

2016. – 3.813.705.678 kuna,

2017. –  3.844.544.487 kuna,

2018. - 3.990.260.453 kuna.

Na to će naravno opet ići kao i do sada par stotina milijuna iz drugih prihoda, ali proračunska istina ostaje slovom i brojem: vojska se reže za skoro 6,5%. Vojni analitičar Igor Tabak, u svom izvrsnom članku na portalu Obris.org primjećuje kako ovo govori o sudjelovanju vojske u rashodima države od 1.1% BDP-a, da bi (ukoliko BDP lagano bude rastao) to palo na 1,08% što je za zemlju poput Hrvatske iznimno malo. Tabak zaključuje: “Ovim će planovi postati osnova praktičnog odustajanja od svega što je proteklih godina Hrvatska obećavala svojim NATO saveznicima, a u praksi će se poništiti i svi napori koje je MORH poduzimao za racionalnim ponašanjem i štednjom.“

Dodajmo ovome kako je preporuka NATO-a da zemlja članica na obranu troši 2% BDP-a, a i da je ovih 1,1% u biti umjetno napumpano činjenicom da su Kanaderi i cijela vatrogasna ergela dio vojske, a i da vojni helikopteri obavljaju brojne civilne funkcije. Istina je stoga još gora. Ukratko – vojni proračun se smanjuje i to znatno – s ovim proračunom ne samo da dolaze u pitanje reforme koje su započete i nagoviještene, već i pitanje obnove nadzvučne komponente postaje san snova.

Lupetanje umjesto istine – kako bi se skrila istina

Vojsci je najlakše rezati – ne samo zato što se rezultati tog rezanja ne vide odmah već kroz niz godina (npr. ako zaustavite školovanje nekog kadra, manjak će se osjetiti jedno dvije vlade u budućnosti), već i zato što vojni službenici ne smiju biti ni sindikalno ni politički aktivni. Oni, za razliku od ostatka državne službe, nemaju sindikat koji će vikati po novinama i puniti naslovnice i televizijske emisije. Štoviše, sami ni ne smiju istupiti u javnosti – ne mogu primjerice doći u televizijsku emisiju bez posebnog odobrenja ili svoje nade, prijedloge, ali i kritike uputiti potpisane javnosti. Oni moraju šutjeti – i zato se njima reže.

No, naravno – brojni bukači, internetski i birtijski ratnici i drugi, do ovih podataka neće doći. Ostat će na onome što su HDZ i sateliti vikali prošli tjedan – više vojske, obvezni vojni rok, sigurnost, svijet u opasnosti, što li su već sve pričali. Tablica sa stranice 19. proračunskih projekcija neće se pojaviti u većini klasičnih medija, neće postati predmet priča u birtiji, i neće djelovati na glasanje velikog broja građana koji ostaju pod dojmom prošlotjedne saborske i medijske vike. Nigdje se u prošlotjednoj vici neće čuti kako naši profesionalni vojnici nemaju ni za pošten ručak, nigdje se neće čuti koliko imaju ili nemaju pričuvnih odora i nigdje se neće čuti da obrambeni sustav ove zemlje ovisi isključivo o predanom radu tihih profesionalaca, a ne bučnih priučenih političara.

Naravno, pišemo mi u Indexu o toj stranici 19. Proračunskih smjernica, pišu i drugi, no opet, vratimo se na Popis stanovništva 2011. godine. Internetom se služi jako velik postotak građana do 50 godina, u nekim dobnim skupinama i po 95%. Međutim onda slijedi i slijedeće: Internetom se služi 48% onih od 50 do 54 godine, 37% građana u dobi od 55 do 59 godina, 27% onih od 60 do 64 godine, 14,6% od 65 do 69 godina, šest posto građana od 70 do 74 godine i 2% starijih od 75 godina. A svi oni jednako glasaju, kao i vi koji se pročitali ovaj članak.

Za HDZ – nema zime!

Za način nastupa kakav promovira HDZ nema zime i kako stvari stoje definitivno se ljudi ne moraju plašiti za budućnost. Način kako ostvariti pobjedu, kako ostati kod svojih birača siguran i kako ostati pobjednik je jednostavan:

1. Napraviti puno buke na temu koja diže puno emocija (npr. vojska i služenje vojnog roka).

2. Podržati medijsku priču oko toga, tako da sateliti daju još besmislenije no emotivnije izjave (mogući sukob sa Srbijom – makar je Srbija vojno u takvom stanju da je zaustavi prosječno lovačko društvo iz Dalmatinske zagore).

3. U stvarnosti napraviš nešto sasvim treće (rezanje vojnog proračuna), no od šumova nastalih pod 1 i 2 tvoji tipični glasači ono što si stvarno napravio neće ni pročitati ni shvatiti.

I na kraju – dobivaš glasove. HDZ je, koristeći ogroman broj ljudi koji nema nikakva analitička znanja, koji informacije sakuplja površnim čitanjem – stvorio i ovdje dojam kako se brinu za obrambenu sposobnost Hrvatske.

Hrvatska je danas jedna od malobrojnih zemalja koji još uvije koriste MIG-21Bis. Uz zemlje tipa Azerbajdžan, Kubu, Gvineju, Libiju, Mali, Mozambik…. Po ovome, ništa se neće raditi na tome da se nadzvučna komponenta obnovi i krene na suvremene zapadne zrakoplove. Moglo bi nam se dogoditi da za koju godinu (i to za lijepe novce) naše nebo čuvaju Talijani.

Obrambena sposobnost Republike Hrvatske danas je zadovoljavajuća, ponajviše radi toga što su naši susjedi i bivši neprijatelji još gori. A oni koji su prošli tjedan lupetali na tu temu u smislu jačanja vojne sposobnosti i obveznog vojnog roka – projekcijom što se s Državnim proračunom zaista misli za mandata ove Vlade, mogli bi barem mjesec dana staviti škarnicl (dalm. škartoc, podr. škarniclin) na glavu i malo ušutjeti.

Proračun - smjernice