MINISTRI financija skupine G7 danas će na hitnom sastanku razmotriti mogućnost zajedničkog puštanja nafte iz strateških rezervi, u koordinaciji s Međunarodnom agencijom za energiju (IEA). Cilj je zaustaviti nagli rast cijena nafte potaknut sukobom u Zaljevu.

Telefonski sastanak ministara s Fatihom Birolom, izvršnim direktorom IEA-e, zakazan je za 8:30 sati po njujorškom vremenu, a tema će biti utjecaj rata u Iranu, potvrdili su izvori upoznati sa situacijom, među kojima je i jedan visoki dužnosnik G7. Prema istim izvorima, tri članice G7, uključujući Sjedinjene Države, već su podržale tu ideju, piše Financial Times.

Strateške rezerve nafte, koje drže 32 članice IEA-e, dio su kolektivnog sustava za hitne slučajeve osmišljenog upravo za ovakve krize. Jedan od izvora navodi kako dio američkih dužnosnika smatra primjerenim puštanje između 300 i 400 milijuna barela, što predstavlja 25 do 30 posto od ukupno 1.2 milijarde barela u rezervama.

Pritisak na Trumpovu administraciju

Sastanak se održava u trenutku dok raste pritisak na američkog predsjednika Donalda Trumpa da zaustavi divljanje cijena sirove nafte od početka rata. Prosječna cijena benzina u SAD-u do nedjelje je narasla na 3.45 dolara po galonu, u usporedbi s 2.98 dolara tjedan dana ranije, a očekuje se daljnji rast ako Trump ne uspije preokrenuti trend.

Nagli rast cijena nafte prijeti potkopavanjem Trumpovog obećanja o smanjenju inflacije i nižim troškovima energije. Već se suočava s kritikama dijela republikanaca koji mu zamjeraju da previše vremena posvećuje vanjskoj politici umjesto rješavanju problema troškova života u zemlji.

Odluka o razmatranju korištenja strateških rezervi predstavlja preokret za Trumpovu administraciju, koja je prošli tjedan tvrdila da puštanje zaliha neće biti potrebno za stabilizaciju tržišta. Međutim, energetski analitičari ističu da rekordan skok cijena nafte u proteklom tjednu nije ostavio kreatorima politika puno izbora osim da posegnu za strateškim zalihama u pokušaju smirivanja tržišta.

Globalne posljedice i reakcija tržišta

Skok cijena nafte u proteklom tjednu već ima globalne posljedice i prijeti inflatornim valom koji bi mogao trajno naštetiti gospodarskom rastu diljem svijeta. Među najvećim uvoznicima sirove nafte su Kina, Indija, Južna Koreja, Japan, Njemačka, Italija i Španjolska, zbog čega su te zemlje izrazito izložene cjenovnim šokovima.

Cijena barela sirove nafte Brent, koja služi kao međunarodna referentna vrijednost, u ponedjeljak je tijekom trgovanja u Aziji skočila za 24 posto, na 116.71 dolar, da bi se nakon vijesti o sastanku G7 vratila na rast od oko 19 posto, na 110.85 dolara. Američka referentna nafta West Texas Intermediate (WTI) porasla je za 28 posto, na 116.45 dolara, prije nego što se stabilizirala na oko 108 dolara, što je i dalje rast od gotovo 19 posto.

Burze diljem Azije u ponedjeljak su pale kao odgovor na nagli porast cijena nafte. Prema terminskim indeksima, i američka tržišta dionica pripremaju se za velike gubitke, što prijeti pogoršanjem stanja na financijskim tržištima.

Sustav hitnih zaliha

Sustav hitnih zaliha nafte uspostavljen je prilikom osnivanja IEA-e 1974. godine, nakon arapskog naftnog embarga koji je doveo do drastičnog rasta cijena sirove nafte i velikih nestašica goriva u zapadnom svijetu. Rezerve su osmišljene kako bi velikim zemljama potrošačima omogućile odgovor na značajne energetske šokove.

Od osnutka organizacije, države članice IEA-e posegnule su za kolektivnim rezervama pet puta. Posljednja dva puta to se dogodilo 2022. godine, kao odgovor na skok cijena nafte nakon ruske invazije na Ukrajinu.

IEA je već u utorak održala hitan sastanak kako bi razmotrila opcije za rješavanje nadolazeće krize u opskrbi naftom. U dokumentu pripremljenom za sastanak navodi se da je agencija "spremna djelovati kako bi podržala stabilnost tržišta nafte".

U povjerljivom dokumentu stoji da zemlje članice IEA-e raspolažu s više od 1.24 milijarde barela u javnim zalihama, uz dodatnih oko 600 milijuna barela u industrijskim zalihama koje bi se po potrebi mogle plasirati na tržište.

Te bi zalihe mogle pokriti gotovo mjesec dana ukupne potražnje za naftom u zemljama IEA-e ili više od 140 dana neto uvoza, navodi se u dokumentu. Najveći dio, oko 700 milijuna barela od ukupno 1.24 milijarde, drže SAD i Japan.

Analitičari upozoravaju, Trump odbacuje zabrinutost

U intervjuu za Financial Times u petak, katarski ministar energetike Saad al-Kaabi upozorio je da bi rat mogao "srušiti svjetska gospodarstva" i predvidio da će izvoznici energije iz Zaljeva zaustaviti proizvodnju u roku od nekoliko dana. U analizi objavljenoj u nedjelju, Rapidan Energy Group upozorila je da će se članice IEA-e "naći pod intenzivnim pritiskom da puste strateške zalihe".

Trump je u nedjelju navečer na društvenoj mreži Truth Social odbacio zabrinutost zbog rasta cijena. "Kratkoročne cijene nafte, koje će brzo pasti kada uništenje iranske nuklearne prijetnje bude gotovo, predstavljaju vrlo malu cijenu koju treba platiti za sigurnost i mir SAD-a i svijeta", napisao je, dodavši: "SAMO BI BUDALE DRUGAČIJE MISLILE!"

Kina, koja nije punopravna članica IEA-e, također ima goleme rezerve nafte koje je gomilala tijekom proteklih 12 mjeseci. Analitičari procjenjuju da Peking raspolaže s između 1.1 i 1.4 milijarde barela nafte, što bi potencijalno moglo pokriti domaću potražnju za uvoznom naftom u razdoblju do 140 dana.