POZNATO je kako Hrvatska spada u sam vrh EU po postotku ljudi koji žive u vlastitoj nekretnini. Dok se u državama poput Njemačke, Francuske, Danske i Austrije samo 50-60 posto ljudi može pohvaliti time, u Hrvatskoj čak devet od deset osoba živi u prostoru za koji ne plaća najam.

Ali to ne znači nužno da se radi o nekretnini u vlasništvu obitelji koja u njoj živi. Moguće je da se jednostavno radi o tome da mladi žive u zajedničkoj nekretnini sa svojim roditeljima te nerijetko u takvim zajednicama osnivaju novu obitelj. Može se raditi i o nekretnini u vlasništvu roditelja koju koristi mlada obitelj umjesto da se iznajmljuje.

Činjenica je da daleko veći postotak ljudi živi u vlastitoj nekretnini, ili bar u nekretnini za koju ne plaća najam, u siromašnijim državama EU poput Hrvatske, Rumunjske i Bugarske nego u bogatim državama poput Njemačke, Švedske, Francuske i drugih.

O čemu se tu radi i zašto su prema postotku ljudi koji žive u vlastitim nekretninama Rumunji, Slovaci, Hrvati i Mađari bogatiji od Nijemaca, Austrijanaca, Danaca i Francuza?

Mladi češće žive u pretrpanim kućanstvima od ostalih

Signal da vlasništvo nad nekretninama u kojima se živi ne znači ujedno i kvalitetniji život su podaci o postotku stanovništva koje živi u pretrpanim kućanstvima. Tu je situacija obratna, tj. u bogatijim državama EU manji dio stanovnika živi u pretrpanim kućanstvima nego u siromašnijim državama. Posebno su u lošoj situaciji mladi između 15 i 29 godina.

Smatra se da osoba živi u pretrpanom kućanstvu ako ono nema minimalan broj soba ovisno o veličini kućanstva, obiteljskoj situaciji i dobi njegovih članova.

U Rumunjskoj 41 posto stanovništva živi u pretrpanim kućanstvima, u Latviji 41.3 posto, u Bugarskoj 37.9 posto, Poljskoj 35.7 posto, a u Hrvatskoj 34.4 posto. Dakle, iako devet od deset osoba u Hrvatskoj živi u vlastitoj nekretnini, svaka treća osoba živi u pretrpanom kućanstvu, bilo da je njegova površina premala, ima premalo prostorija ili previše članova.

Kakvi su podaci u bogatijim zemljama?

Za usporedbu, u Irskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Španjolskoj, Finskoj, Francuskoj i Danskoj manje od 10 posto ljudi živi u pretrpanim kućanstvima, u Njemačkoj malo više od 10 posto (10.6), a prosjek EU je 17 posto.

Situacija je posebno loša za mlade između 15 i 29 godina. Skoro polovica (46.6 posto) u Hrvatskoj ih živi u pretrpanim kućanstvima, daleko više od prosjeka EU (26 posto), ali manje nego u Rumunjskoj (60.3 posto), Bugarskoj (57.2 posto), Latviji (53.9 posto), Grčkoj (48.9 posto) i Poljskoj (46.8 posto).

Situacija za mlade je loša svuda u EU, ali su razlike između bogatijih i siromašnijih zemalja jako velike. U Irskoj, Nizozemskoj, Belgiji, Luksemburgu, Španjolskoj, Finskoj, Sloveniji, Portugalu, Francuskoj i Njemačkoj manje od 20 posto mladih živi u pretrpanim kućanstvima.

U Hrvatskoj najviše mladih živi s roditeljima od svih država EU

Iako su navedeni podaci zabrinjavajući, ostvaruje se određeni napredak. 2010. je više ljudi živjelo u pretrpanim kućanstvima nego danas. Za Hrvatsku se u ukupnoj populaciji postotak smanjio s 43.7 u 2010. na 34.4 u 2021., a postotak mladih između 15 i 29 godina s 57.3 na 46.6.

Taj napredak može proizlaziti iz nekoliko čimbenika. Prvi je da sve manje mladih ostaje živjeti sa svojim roditeljima, tj. iseljavaju se ranije i grade/kupuju vlastite nekretnine. Drugi je to da jednostavno pada broj članova kućanstva u državi, ne zbog ranijeg osamostaljenja mladih, nego zbog pada broja rođenih. Ali podaci pokazuju i da je prosječan broj članova kućanstava u Hrvatskoj u promatranom razdoblju bio stabilan, bez promjene.

Pri vrhu smo EU po postotku mladih koji žive s roditeljima

Nažalost, ni prvi čimbenik, da mladi sve više iseljavaju iz roditeljskog doma, nije istinit. Hrvatska je od 2010. postala rekorder EU po pitanju postotka mladih koji žive sa svojim roditeljima, popevši se s drugog mjesta.

78.2 posto mladih između 18 i 34 godine još 2022. živjelo je u istom kućanstvu s roditeljima, skoro za 10 postotnih bodova više nego 2010. (68.7 posto). Po tome je Hrvatska prva u EU, ispred Portugala (72.3 posto), Slovačke (71.2 posto), Italije (69.4 posto), Španjolske (65.9 posto) i Poljske (65.7 posto).

Najmanje mladih u navedenoj dobi živi s roditeljima u Švedskoj (12.5 posto), Danskoj (15.5 posto), Finskoj (16.7 posto) i Njemačkoj (31.3 posto). Prosjek EU iznosi 49.4 posto i veći je nego 2010.

Ipak, u više je država postotak mladih koji žive sa svojim roditeljima pao. Najveći pad se dogodio u Švedskoj, Njemačkoj, Litvi i Estoniji. Najveći rast je u Irskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Portugalu i Hrvatskoj.

Mladima je sve teže doći do vlastite nekretnine

Može se primijetiti da sve države u kojima više od 40 posto ljudi živi u pretrpanim kućanstvima (Rumunjska, Bugarska, Latvija, Grčka, Poljska, Hrvatska, Slovačka, Italija) imaju i visok postotak mladih između 18 i 34 godine koji žive s roditeljima.

Vjerojatno se radi o kombinaciji ekonomskih i kulturoloških čimbenika. U prosjeku je vjerojatnije da će u državama u kojima više mladih živi sa svojim roditeljima biti i veći problem pretrpanih kućanstava, ali postoje i iznimke od toga pravila.

U Portugalu je jako visok postotak mladih koji žive s roditeljima, ali relativno nizak postotak ljudi koji žive u pretrpanim kućanstvima. U Švedskoj najmanje mladih u EU živi s roditeljima, ali je postotak ljudi koji žive u pretrpanim nekretninama veći od prosjeka EU.

Situacija u Hrvatskoj nije toliko dobra koliko sugerira podatak o postotku stanovnika koji živi u vlastitoj nekretnini. Podaci o postotku mladih koji žive s roditeljima i prosjeku ljudi koji žive u pretrpanim nekretninama ukazuju na korjenite probleme u društvu i gospodarstvu.

Dio problema je i državni APN

Postotak nije toliko velik zbog toga što si većina građana može priuštiti nekretnine za život sa svojom obitelji, nego zbog toga što su mnogi mladi prisiljeni ostati u roditeljskim domovima čak i nakon što zasnuju vlastitu obitelj. Sve politike koje umjetno podižu cijenu nekretnina, kao što je program državno gsubvencioniranja kamate na kredit za kupnju prve nekretnine (APN), pogoršavaju taj problem.

U Hrvatskoj na visok postotak mladih koji žive s roditeljima djeluju brojni čimbenici koji skupa dovode do toga da je po tom pokazatelju neslavni rekorder EU. Rast plaća ne prati rast cijena nekretnina i to je zasigurno jedan od glavnih problema.

Ali i kulturološki Hrvatska spada u krug zemalja u kojima se od mladih ne očekuje da se odsele brzo, za razliku od država Skandinavije. Dodatan razlog je i nezaposlenost mladih, koja je do 2016. bila iznad 15 posto za one između 15 i 29 godina te jedna od najvećih u EU.

Iako mladi u Hrvatskoj u odnosu na svoje vršnjake u drugim državama EU ne oskudijevaju značajno, to je primarno rezultat brige njihovih roditelja. Prilike za osamostaljenje su im sve donedavno bile iznimno teške (recesija je trajala do 2015.), a kada se ekonomska situacija popravila, stigli su pandemija, rast cijena hrane i 2022. golem rast cijena nekretnina. Put do vlastite nekretnine, nažalost, sve im je teži.