HRVATSKA je za razdoblje od 2023. do 2027. godine u sklopu Zajedničke poljoprivredne politike EU-a predvidjela ukupno 342,7 milijuna eura proizvodno vezanih potpora i sektorskih intervencija, pokazuje posljednje OECD-ovo izvješće za 2026. godinu.

Riječ je o podacima objavljenim prošlog tjedna u najnovijem izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o praćenju i ocjeni poljoprivrednih politika za 2026. godinu, prema kojem je Hrvatska u okviru ZPP-a za navedeno razdoblje planirala 281,1 milijun eura potpora za poljoprivredne proizvode i 61,6 milijuna eura za pojedine poljoprivredne sektore.

Sredstva za proizvodno vezane potpore, navodi se, čine 7,5 posto ukupnih sredstava hrvatskog strateškog plana, dok sredstva namijenjena sektorskim intervencijama čine 1,6 posto ukupnog plana.

Najviše potpora mljekarima, a u sektorskim intervencijama vinarima

Najveći dio proizvodno vezanih potpora, čak 37 posto, namijenjen je proizvođačima mlijeka, dok je 29,1 posto predviđeno za proizvodnju goveđeg mesa. Slijede uzgajivači proteinskih usjeva s 13,3 posto, šećerne repe s 8,3 posto te voća i povrća s 3,8 posto. Za proizvođače ovaca i koza predviđeno je šest posto, a za proizvodnju sjemena 2,4 posto.

U sektorskim intervencijama najveći udio, čak 67,3 posto, odnosi se na vinarstvo, dok je za pčelarstvo namijenjeno 31 posto, a za sektor voća i povrća 1,7 posto. Riječ je o planiranim, a ne o već isplaćenim sredstvima, pri čemu podaci obuhvaćaju financiranje iz europskih fondova te nacionalno sufinanciranje u sektoru pčelarstva.

OECD u zasebnom prikazu Hrvatske navodi da je u listopadu 2025. odobrena treća izmjena hrvatskog Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike, kojom su pojednostavnjeni uvjeti za ostvarivanje potpora, a dio manjih mjera prebačen je na nacionalno financiranje kako bi se smanjilo administrativno opterećenje i ubrzala provedba.

Odaziv premašio očekivanja

Tijekom promatranog razdoblja objavljeno je jedanaest poziva za projektne i investicijske potpore, dok je zanimanje poljoprivrednika za pojedine ekološke programe premašilo očekivanja. Zbog toga je dio sredstava preraspodijeljen kako bi se osigurale planirane minimalne isplate korisnicima.

U izvješću se ističe i ulaganje od 81,8 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u uspostavu pet logističko-distributivnih centara za voće i povrće. Dva centra počela su raditi do veljače 2026. godine, a dovršetak preostala tri bio je predviđen tijekom iste godine. Cilj tih ulaganja jest poboljšati pristup tržištu i smanjiti gubitke poljoprivrednih proizvoda nakon berbe.

Proizvodno vezane potpore, navodi se, čine približno 7,5 posto ukupno planiranih financijskih sredstava u strateškim planovima Zajedničke poljoprivredne politike EU-a, što odgovara udjelu proizvodno vezanih potpora i u hrvatskom planu.

EK želi udvostručiti udio mladih poljoprivrednika

Prema izvješću, potpore poljoprivrednim proizvođačima u EU u razdoblju od 2023. do 2025. činile su prosječno 17,4 posto njihovih ukupnih bruto primitaka, što je više od prosjeka zemalja OECD-a. Pritom je potpora tržišnim cijenama, navodi se u izvješću, u razdoblju od 2000. do 2002. činila 46 posto ukupnih potpora proizvođačima, dok je od 2023. do 2025. njezin udio smanjen na približno 28 posto.

Najviše koristi od takvog oblika zaštite imaju proizvođači govedine, teletine i mesa peradi, a zatim proizvođači riže. Ukupna potpora poljoprivrednom sektoru, izražena udjelom u bruto domaćem proizvodu EU, smanjena je s jedan posto početkom 2000-ih na 0,6 posto u razdoblju od 2023. do 2025. godine.

Među dugoročnim izazovima europske poljoprivrede izdvaja se i starenje poljoprivrednog stanovništva. OECD je primijetio da je Europska komisija predstavila strategiju kojom do 2040. godine namjerava udvostručiti udio mladih poljoprivrednika, a za programsko razdoblje od 2028. do 2034. državama članicama preporučuje izdvajanje najmanje šest posto poljoprivrednih sredstava za generacijsku obnovu.