INVAZIJA Fridrika II. Velikog na zemlje Marije Terezije 1740. godine označila je početak jednog od najvažnijih europskih sukoba 18. stoljeća - Rata za austrijsko nasljeđe. Taj potez mladog pruskog kralja dramatično je promijenio odnos snaga u Srednjoj Europi i trajno obilježio vladavinu Marije Terezije.

Smrt Karla VI. i otvoreno pitanje nasljeđa

Car Svetog Rimskog Carstva Karlo VI. umro je 20. listopada 1740., ostavivši iza sebe golemo Habsburško nasljedstvo bez muškog nasljednika. Još za života pokušao je osigurati da njegova kći Marija Terezija naslijedi zemlje dinastije donošenjem Pragmatičke sankcije iz 1713., dokumenta koji su formalno priznale brojne europske sile. Međutim, smrt cara pokazala je koliko su ta obećanja bila krhka. Mnogi vladari u Europi u Marijinoj mladosti i političkoj neiskustvenosti vidjeli su priliku za vlastito teritorijalno širenje.

Pruski kralj vidi priliku

Među njima je bio i Fridrik II., tek stupivši na prusko prijestolje u svibnju 1740. Ambiciozan, vojno obrazovan i uvjeren u snagu svoje disciplinirane vojske, Fridrik je već u prosincu iste godine odlučio djelovati. Bez objave rata, pruske su postrojbe 16. prosinca 1740. prešle granicu i ušle u Šlesku, jednu od najbogatijih i industrijski najrazvijenijih habsburških pokrajina.

Fridrik je svoj potez pokušao opravdati povijesnim i pravnim zahtjevima pruske dinastije na dijelove Šleske, no u pozadini je stajao jasan strateški interes. Osvajanjem te pokrajine Pruska bi dobila gospodarsku snagu i teritorijalnu zaokruženost kakvu dotad nije imala.

Marija Terezija pred velikim izazovom

Za Mariju Tereziju invazija je bila težak udarac na samom početku vladavine. Imala je samo 23 godine, bila je trudna i suočena s nepovjerenjem europskih dvorova koji su sumnjali u sposobnost žene da vlada velikom monarhijom. Austrijska vojska bila je nespremna, financije u lošem stanju, a diplomatska mreža slaba.

Unatoč tome, Marija Terezija nije odustala. Iako je u početnoj fazi rata pretrpjela poraze, osobito u bitci kod Mollwitza 1741., invazija Fridrika II. potaknula ju je na duboke vojne, upravne i porezne reforme koje će kasnije ojačati Habsburšku Monarhiju.

Početak dugotrajnog rivalstva

Prusko osvajanje Šleske postalo je središnje pitanje Rata za austrijsko nasljeđe, ali i trajni izvor neprijateljstva između Beča i Berlina. Iako će Marija Terezija tijekom sljedećih godina uspjeti obraniti veći dio svojih nasljednih zemalja, Šleska će nakon više ratova ostati u pruskim rukama.

Invazija iz 1740. učinila je Fridrika II. jednom od ključnih figura europske politike i označila uspon Pruske kao velike sile. Istodobno, taj je napad prisilio Mariju Tereziju da se iz mlade i osporavane vladarice prometne u jednu od najsnažnijih i najdugovječnijih vladarica 18. stoljeća.