Istraživanje: Mladi u Hrvatskoj masovno koriste AI, ali mu ne vjeruju slijepo
PRIPADNICI generacije Z u Hrvatskoj umjetnu inteligenciju (AI) koriste gotovo svakodnevno, pri čemu je 80 % mladih doživljava kao rutinu, a tek 6 % tvrdi da se nikada nije poslužilo AI alatima. Umjetna inteligencija za njih više nije samo pomoć pri učenju ili na poslu, već je sve češće koriste za kreativne ideje, organizaciju obaveza, donošenje odluka, pa čak i kao podršku u privatnom životu.
Ipak, raširena upotreba ne podrazumijeva i bezuvjetno povjerenje. Tek 36 % mladih u potpunosti vjeruje informacijama dobivenim od AI alata, dok ih ostali naknadno provjeravaju. Taj paradoks - korištenje AI-ja kao rutine, ali uz dozu opreza - u središtu je prvog regionalnog istraživanja o odnosu generacije Z prema umjetnoj inteligenciji.
Istraživanje pod nazivom "Alat, igračka ili trojanski konj? Pogled Generacije Z na AI" provele su agencije McCann i UM, članice AMA Group, a uz Hrvatsku obuhvaća još šest tržišta regije.
"Generacija Z u Hrvatskoj doživljava umjetnu inteligenciju kao prirodan dio života i koristan alat, ali joj pristupa sa zdravom dozom opreza. To pokazuje da mladi, iako prepoznaju prednosti AI-ja, istovremeno žele sačuvati vlastitu prosudbu, autentičnost i osjećaj za stvarnost. Upravo ta kombinacija otvorenosti i opreza najbolje opisuje njihov odnos prema toj tehnologiji", izjavio je Antun Križančić, izvršni direktor agencije McCann Zagreb.
Kad mladi govore o umjetnoj inteligenciji, najčešće misle na ChatGPT. Taj alat koristi čak 90% ispitanika, dok su ostali znatno manje zastupljeni. Među mlađim pripadnicima generacije Z, ChatGPT je toliko dominantan da se njegovo ime često koristi kao sinonim za cijelo područje umjetne inteligencije.
Različito korištenje među spolovima
Iako je umjetna inteligencija postala dio svakodnevice, ne koriste je svi na isti način. Djevojke se AI alatima češće obraćaju za pomoć u komunikaciji, savjete o zdravlju i prehrani ili za rješavanje osobnih dilema. S druge strane, mladići ih češće koriste za teme vezane uz financije. Razlike se očituju i u povjerenju - djevojke su sklonije prilagođavati odgovore koje dobiju od AI-ja, dok ih mladići češće prihvaćaju bez preinaka.
Unatoč raširenosti, AI nije nezamjenjiv
Oprez se ne očituje samo u provjeri informacija. Iako ga redovito koriste, mladi umjetnu inteligenciju ne smatraju nezamjenjivom. Gotovo 80 % ispitanika tvrdi da bi mogli normalno funkcionirati i bez nje, što upućuje na to da prva potpuno digitalna generacija možda osjeća određeno zasićenje tehnologijom.
Njihove glavne brige nisu vezane uz AI, već uz svakodnevnu neizvjesnost, pritisak i druge životne izazove. Podatak da 62 % mladih želi manje tehnologije, a više ljudskog kontakta ne znači odbacivanje tehnologije, već ističe potrebu za očuvanjem originalnosti, bliskosti i kreativnosti u digitalnom dobu.
Zabrinutost zbog brisanja granica sa stvarnošću
To se odražava i na njihovom odnosu prema autentičnosti. Čak 54 % pripadnika generacije Z u Hrvatskoj zabrinuto je jer se granica između stvarnog i AI sadržaja sve više briše, što je nešto više od regionalnog prosjeka koji iznosi 51 %.
Ujedno, 49 % mladih navodi kako je sve teže razlikovati sadržaj koji je stvorio čovjek od onoga generiranog umjetnom inteligencijom. S obzirom na to da tehnološki stvoreni sadržaji postaju sve uvjerljiviji, mladima je iznimno važno znati što je stvarno i kome mogu vjerovati.
"Sadržaj stvoren umjetnom inteligencijom kod mladih u Hrvatskoj izaziva dvije snažne, ali suprotstavljene reakcije - znatiželju i otpor. Zato za brendove nije ključno koriste li AI alate, već kako to čine. Kada je uloga tehnologije jasna, a ideja autentična, ona može poboljšati komunikaciju. No, kada AI služi samo kao prečac, mladi to brzo prepoznaju", objasnila je Katarina Robeli, izvršna direktorica agencije UM Zagreb.
Istraživanje je provedeno u veljači ove godine online anketom na nacionalno reprezentativnom uzorku mladih u dobi od 16 do 28 godina. U Hrvatskoj je sudjelovalo 500 ispitanika, jednak broj kao i u Srbiji, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Bugarskoj i Crnoj Gori, dok je u Sjevernoj Makedoniji anketirano njih 300.