Foto: FAH, Index

IZBORI u HDZ-u povijest su farse. Franjo Tuđman došao je do mjesta šefa stranke prevarom, Sanader se služio lažima i tjelohraniteljima, Jadranka Kosor birana je jačinom pljeska u Areni Zagreb, a za Tomislava Karamarka brojali su se glasovi do zore sve dok se nije zaključilo da je pobijedio.

No, krenimo redom.

Tuđman prevario Veselicu i postao šef stranke

Iako službena povijest HDZ tako ne tvrdi, ni u počecima te stranke nije sve bilo čisto. Naime, 1989. godine prvi predsjednik HDZ-a trebao je navodno biti Marko Veselica, a navodno ga je u tome spriječio sam Franjo Tuđman. Naime, po jednoj verziji događaja osnivački skup HDZ-a prijavljen je  policiji što je automatski, prema tadašnjem zakonu, povlačilo i zabranu skupa. Veselica navodno nije  znao da je skup nakon zabrane zakazan u poznatim barakama, a ondje je za šefa izabran Tuđman.  

"To je bila klasična prijevara. Bilo je unaprijed dogovoreno da se Veselicu izigra", tvrdio je Ivan Zvonimir Čičak.

Službeno će Tuđman biti potvrđen na prvom Općem Saboru HDZ-a koji je održan je 1990. godine, svega 6 tjedana prije prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj. Tuđman je dobio tada 1382 glasa za predsjednika od 1426 članova HDZ-a koji su imali pravo glasa.

Tuđman je bez velikih potresa vodio stranku sve do 1999. godine. Nakon njegove smrti, HDZ preuzima Vladimir Šeks i to kao v.d. predsjednika i ostaje na čelu te stranke tri mjeseca.

Sanader došao na vlast s pričom kako je Mintas Hodak ukrala listiće

Na petom općem Saboru HDZ-a prvi puta na čelo te stranke došao je Ivo Sanader. Sabor se održavao u travnju 2000. godine malo nakon prvog izbornog poraza HDZ-a. Protukandidat Sanaderu bila je Ljerka Mintas Hodak, da bi Branimir Glavaš tada, u posljednji trenutak, istaknuo svoju kandidaturu za predsjednika i tako omogućio Sanaderovu pobjedu.

Naime, Glavaš se na Saboru obračunavao s Mintas Hodak te Ivić Pašalićem, te ih je javno s govornice optužio za izborni inženjering krađom  402 listića. Pašalić se tada nije kandidirao ni za jednu funkciju, no Mintas Hodak je bila njegov izbor.

Glavaševa optužba o krađi na kraju se pokazala netočnom, ali je bila dovoljna za crv sumnje s kim "Sanader ima posla". Uostalom nakon Sanaderove pobjede Glavaš nije krio da se kandidirao samo da bi minirao Mintas Hodak kao i da je Sanader cijelo vrijeme bio njegov kandidat.

Pašalića iz utrke izbacili Glavaševi tjelohranitelji

No, izborom Sanadera kreću i prvi unutarstranački obračuni kakvi se nisu viđali u vrijeme Tuđmana. Sukobi će eskalirati na sedmom Općem Saboru HDZ-a kada su se za mjesto šefa te stranke natjecali Ivić Pašalić i Ivo Sanader. Opet će ključnu ulogu imati Glavaš.

Naime, tada je interesnu mrežu Sanaderove frakcije spasio opet Glavaš a ovog puta to je uradio sa svojim zaštitarima iz Borbaš Securityja. Naime, veliki dio izaslanika iz dijaspora koji je bio odan Pašalićevoj struji jednostavno je izbrisan s popisa delegata, a zabranjen im je ulazak u dvoranu. Štoviše, godinama kasnije Glavašev pomoćnik za prebrojavanje Ivan Drmić priznao je da je Pašaliću osobno ukrao oko 300 glasova kao i da je postojao scenarij kako poništiti glasanje u slučaju Pašalićeve pobjede.

Ivo Sanader imao je tada 51 posto glasova, Ivić Pašalić 47 posto, a Maja Freundlich 2 posto. Koliko je bilo tijesno pokazuje i to da je Sanader imao 1005 glasova, a Pašalić 912 od mogućih 1968 glasova. Nakon izborne pobjede Sanadera okončale su se frakcijske bitke, a krenule stranačke čistke. Samo tri mjeseca kasnije Pašalić je bio bivši član te stranke.

Pljesak Arene Zagreb dovoljan za pobjedu Jadranke Kosor

Sanader će opet dvije kasnije na IX Općem Saboru stranku u Rijeci potvrditi svoje mjesto šefa stranke, a tada nije imao protukandidata. Ni 2008. godine kada je Sanader četvrti put biran za šefa stranke nije imao protukandidata, a ni njega zamjenica Jadranka Kosor također nije imala konkurenciju.

Situacija se za HDZ mijenja naravno 2009. godine, s poznatom rečenicom Ive Sanadera: Doviđenja i hvala na suradnji. Povlačenjem Sanadera HDZ je morao u vrlo kratko vrijeme izabrati novo vodstvo a to su uradili na spektakularnim stranačkim izborima početkom srpnja 2009. godine.

U Areni Zagreb održan je tako 13. Opći Sabor stranke a koštao je nevjerojatnih 700 tisuća kuna. Za izradu i postavljanje grandiozne bine trebalo je navodno platiti oko pola milijuna kuna, 50.000 kuna koštalo je osiguranje, a oko 20.000 kuna potrošeno je na hranu i piće. Od 9.842 pozvanih izaslanika odazvalo se njih 9.188, a glasalo se - podizanjem ruku. Jedini koji je trebao brojati glasove bio je Ivan Jarnjak koji je to radio "odokativno".

"Svi za, protiv nema i suzdržanih nema" rekao je Jarnjak proglasivši zbunjenu Jadranku Kosor pobjednicom i novom šeficom HDZ-a.   

Karamarko dobio izbore nakon 20 sati glasanja

Puno dramatičnije bilo je svibnju 2012. godine na XV Općem Saboru HDZ-a a kada je bilo prijavljeno čak pet kandidata i to Tomislav Karamarko, Milan Kujundžić, Jadranka Kosor i Darko Milinović i Domagoj Ivan Milošević. HDZ-ov "festival demokracije" počeo je u nedjelju u 10 sati ujutro, a završio u ponedjeljak nakon 5 sati ujutro.

Izbori u kojima je pobijedio Karamarko nazvani su farsom, a mnogi ljutiti HDZ-ovci naglašavali su kako je ovo posljednji put da se na ovakav način bira predsjednik stranke.

U prvom krugu 848 glasova dobio je Karamarko, 357 Kosor, 523 Milan Kujundžić, 169 Darko Milinović, a 98 Domagoj Milošević. U drugi krug ušli su Karamarko i Kujundžić, a prebrojavanje 2000 glasačkih listića trajalo je pet sati. Glasanje u drugom krugu izbora završeno je oko 2 sata ujutro, nakon čega je većina delegata napustila Lisinski. Tek u 4:50 ujutro kada u dvorani više nije bilo gotovo nikoga Karamarko je proglašen pobjednikom.  Karamarko je na kraju dobio ukupno 971 glasova, a Kujundžić 860 glasova.

Tri mjeseca nakon što je Karamarko dobio 99 posto, biraju novog šefa

Karamarko je sredinom travnja po drugi puta izabran za šefa stranke i to s 99,2 posto glasova. Nije imao protukandidata.

No, ta podrška stara niti tri mjeseca već se istopila jer nakon što je Karamarko dao ostavku na mjesto šefa stranke gotovo ga nitko u stranci više ne podržava. HDZ u nedjelju bira novog predsjednika - Andreja Plenkovića.