Izložba "Strani slikari 19. stoljeća" iz zbirke Moderne galerije
Tekst se nastavlja ispod oglasa
IZLOŽBA "Strani slikari 19. stoljeća" večeras je otvorena u Modernoj galeriji u Zagrebu.
Slikarska zbirka djela stranih umjetnika 19. stoljeća u Modernoj galeriji sadrži gotovo 200 djela, istaknula je autorica izložbe Dajana Vlaisavljević.
Dodala je kako večerašnja izložba, kao i dosadašnje dvije, izborom 70-ak najboljih djela nudi javnosti uvid u važnost zbirke Moderne galerije u kojoj se nalazi znatan broj vrijednih djela stranih slikara 19. stoljeća te kako je poslužila i kao povod za osnovnu muzeološku obradbu dijela te zbirke.
Autorica izložbe napomenula je kako neki od izložaka nisu izišli iz svojih spremišta više desetljeća, a po dokumentaciji neke su slike zadnji put bile restaurirane 1957.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Potpunom obradbom cijele zbirke moguće bi bilo utvrditi koji autori ili regije nedostaju zbirci kako bi ona mogla barem u određenu dijelu predstaviti hrvatsko slikarstvo 19. stoljeća, kazala je Dajana Vlaisavljević.
Govoreći o razvoju hrvatskoga slikarstva 19. stoljeća i utjecaju stranih majstora, naglasila je da valja uzeti u obzir sve povijesno-kuturne okolnosti u Hrvatskoj u to doba. Na sjevernohrvatsko slikarstvo utjecala su velika kulturna središta, u prvom red Beč, a poslije i Budimpešta, a na južnohrvatsko talijanski slikari, ustvrdila je.
Autorica je podsjetila da je zbirka stranih majstora Moderne galerije vrlo raznolika te da je nastajala spontano, a ne sustavno. Znatan broj djela darovan je Galeriji iz raznih ostavština, a djela koja nisu izravno povezana s hrvatskim područjem govore o zanimanju Hrvata i njihovu sudjelovanju na tržištu umjetnina 19. stoljeća, spomenula je autorica.
Od 70-ak izložaka izdvojila je djela Williama Adolphea u čijem je atelieru, među inima, radio i Nikola Mašić, zatim Wilhelma Lindenschmidta, profesora na Muenchenskoj akademiji, u čijoj su klasi učili Bela Čikoš Sesija i Oton Iveković.
Poznato je da su kod Antona Ažbea učili Josip Račić, Oskar Herman, Filip Konrad i drugi.
Izdvojila je i djela najpoznatijih madžarskih portretista Franza Winterhaltera, pomodnog slikara visokog austrijskog društva, Henrika Siemiradzkog, poljskog slikara povijesnih kompozicija, i druge.
Što se tiče motiva djelima prevladavaju portreti, krajolici, nabožno, povijesno-alegorijsko slikarstvo, žanr-slikarstvo i animalizam.
Izložba je otvorena do 30. siječnja 2005.
Slikarska zbirka djela stranih umjetnika 19. stoljeća u Modernoj galeriji sadrži gotovo 200 djela, istaknula je autorica izložbe Dajana Vlaisavljević.
Dodala je kako večerašnja izložba, kao i dosadašnje dvije, izborom 70-ak najboljih djela nudi javnosti uvid u važnost zbirke Moderne galerije u kojoj se nalazi znatan broj vrijednih djela stranih slikara 19. stoljeća te kako je poslužila i kao povod za osnovnu muzeološku obradbu dijela te zbirke.
Autorica izložbe napomenula je kako neki od izložaka nisu izišli iz svojih spremišta više desetljeća, a po dokumentaciji neke su slike zadnji put bile restaurirane 1957.
Govoreći o razvoju hrvatskoga slikarstva 19. stoljeća i utjecaju stranih majstora, naglasila je da valja uzeti u obzir sve povijesno-kuturne okolnosti u Hrvatskoj u to doba. Na sjevernohrvatsko slikarstvo utjecala su velika kulturna središta, u prvom red Beč, a poslije i Budimpešta, a na južnohrvatsko talijanski slikari, ustvrdila je.
Autorica je podsjetila da je zbirka stranih majstora Moderne galerije vrlo raznolika te da je nastajala spontano, a ne sustavno. Znatan broj djela darovan je Galeriji iz raznih ostavština, a djela koja nisu izravno povezana s hrvatskim područjem govore o zanimanju Hrvata i njihovu sudjelovanju na tržištu umjetnina 19. stoljeća, spomenula je autorica.
Od 70-ak izložaka izdvojila je djela Williama Adolphea u čijem je atelieru, među inima, radio i Nikola Mašić, zatim Wilhelma Lindenschmidta, profesora na Muenchenskoj akademiji, u čijoj su klasi učili Bela Čikoš Sesija i Oton Iveković.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Poznato je da su kod Antona Ažbea učili Josip Račić, Oskar Herman, Filip Konrad i drugi.
Izdvojila je i djela najpoznatijih madžarskih portretista Franza Winterhaltera, pomodnog slikara visokog austrijskog društva, Henrika Siemiradzkog, poljskog slikara povijesnih kompozicija, i druge.
Što se tiče motiva djelima prevladavaju portreti, krajolici, nabožno, povijesno-alegorijsko slikarstvo, žanr-slikarstvo i animalizam.
Izložba je otvorena do 30. siječnja 2005.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati