Foto: 123rf

EKONOMSKA klima u Hrvatskoj pogoršana je u rujnu pod utjecajem splasnulih očekivanja u industriji i maloprodaji u odnosu na kolovoz, pokazuje u četvrtak objavljeno izvješće Europske komisije.

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u rujnu na 116,4 boda, kliznuvši za dva boda u odnosa na vrijednost iz kolovoza, pokazuje izvješće EK.

Oslabila očekivanja u industriji

Najviše su oslabila očekivanja u industriji, čiji je indeks potonuo za 3,9 bodova u odnosu na kolovošku najvišu razinu od ulaska u EU, spustivši se na 10,4 boda.

Značajno je oslabio i indeks koji mjeri raspoloženje u maloprodajnom sektoru, za 3,1 bod u odnosu na također najvišu vrijednost od ulaska u EU, zabilježenu u kolovozu, te je iznosio 15,5 bodova.

Izrazitije je u mjesecu na izmaku pogoršana i klima u uslužnom sektoru, čiji je indeks pao za dva boda, na 17,8 bodova.

Blaže je pogoršanje zabilježeno i u građevinskom sektoru, iskazano u klizanju odgovarajućeg indeksa za 1,2 boda, na 1,9 bodova.

Oslabila su i očekivanja potrošača, čiji je indeks tako pao za jedan bod, na minus 18,0 bodova.

Poboljšanje u EU i eurozoni

Na razini Europske unije i eurozone ekonomska je klima u rujnu poboljšana, iskazana u rastu ESI-ja za po 1,1 bod, na 113 bodova, izračunali su u Bruxellesu.

Pritom je u EU najsnažnije ojačao optimizam u maloprodajnom i građevinskom sektoru, iskazan u rastu indeksa za 2,7 odnosno 2,6 bodova.

U eurozoni su očekivanja u industriji i građevinskom sektoru ravnomjerno poboljšana, uz rast indeksa za po 1,6 bodova, a u stopu ih slijedi maloprodaja s rastom indeksa za 1,4 boda.

U gotovo identičnoj je mjeri ojačao i optimizam u industriji EU, iskazan u rastu indeksa za 1,3 boda.

Očekivanja potrošača na razini 28-člane Unije u rujnu su pak samo blago poboljšana, uz rast indeksa za 0,7 bodova, dok su u eurozoni ostala gotovo nepromijenjena u odnosu na kolovoz.

Raspoloženje u uslužnom sektoru također je ostalo gotovo nepromijenjeno na oba područja, uz nešto prigušenija očekivanja u eurozoni, iskazana u padu indeksa za 0,4 boda.

Porasli indeksi Italije, Španjolske, Njemačke i Francuske

Među vodećim gospodarstvima eurozone najviše je porastao indeks koji mjeri ekonomsku klimu u Italiji, za 1,8 bodova. Slijede Španjolska, Njemačka i Francuska s rastom indeksa za 0,6 odnosno 0,5 i 0,4 boda.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone znatno je u rujnu poboljšana ekonomska klima u Poljskoj, uz rast ESI-ja za 2,1 bod. Britanski je ESI pak oslabio za blaga 0,4 boda.

U odvojenom je izvješću EK objavila da je indeks poslovne klime (BCI) u eurozoni porastao u rujnu za 0,26 bodova, na 1,34 boda. Njegov rast odražava znatno poboljšana očekivanja menadžera vezano za proizvodnju i knjige izvoznih narudžbi. Poboljšane su i njihove ocjene proizvodnje u prethodnom razdoblju.

Ocjena zaliha gotovih proizvoda ostala je nepromijenjena u odnosu na kolovoz, primjećuju u Komisiji.