Jako napeto u Njemačkoj, najgori rezultat CDU-a ikad. Slijede dugi i teški pregovori
U NJEMAČKOJ se održavaju napeti izbori za Bundestag, ali i za nasljednika Angele Merkel na mjestu kancelara.
I nakon prvih rezultata na temelju prebrojanih glasova, demokršćanska Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SDP) su izjednačene s blagim trendom u korist SPD-a, a obje stranke najavljuju da će sastaviti novu vladu.
"Mi smo ostvarili dobar rezultat na izborima i to je nalog birača za SPD", rekao je socijaldemokratski kancelarski kandidat Olaf Scholz. On je izrazio zadovoljstvo što je SPD ostvario osjetno bolji rezultat od očekivanog i poboljšao svoje pozicije u usporedbi s prošlim izborima za 4.4 posto.
I kancelarski kandidat CDU/CSU-a Armin Laschet je usprkos uvjerljivom gubitku glasova u usporedbi s posljednjim izborima najavio sastavljanje vlade pod vodstvom demokršćana.
"Ja ću poduzeti sve da se ostvari vlada pod vodstvom Unije CDU/CSU", rekao je Laschet i najavio kako teži koaliciji s liberalima i zelenima.
Mrtva trka
U rezultatima TV postaje ARD-a na temelju prvih prebrojanih glasova, Unija i SPD su gotovo izjednačeni: SPD ima 25,7 posto, a CDU/CSU 24,5 posto, što u kombinaciji s prognozama na temelju izlaznih anketa predstavlja trend u korist SPD-a. Zeleni imaju 14.3 posto, FDP 11.5 posto i AfD 10.5 posto.
U prognozama javnog servisa ZDF SPD je s 25.9 posto u vodstvu ispred Unije s 24.5 posto. Zeleni imaju 14.1 posto, FPD 11.7 posto i AfD 10.5 posto.
CDU, stranka Angele Merkel, doživjela je najgori rezultat u povijesti.
Tko će sastaviti vladu?
Ako ostane ovako tijesan rezultat, onaj tko želi sastaviti vladu morat će na svoju stranu pridobiti Zelene i FDP. Prema analitičarima, najizglednije su tzv. Semafor koalicija i Koalicija Jamajka. Većina birača Zelenih odbija ulazak u Jamajka koaliciju (CDU, Zeleni, FDP), dok su simpatizeri FDP-a u manjoj mjeri za Semafor koaliciju.
Počinje poker
Tek će idući tjedni i mjeseci pokazati koje će stranke formirati buduću saveznu vladu. Nakon parlamentarnih izbora 2017. za to je bilo potrebno skoro pola godine, piše Deutsche Welle.
Sada je samo nekoliko minuta nakon zatvaranja birališta već počeo poker. Glavni tajnik CDU-a Paul Ziemiak, vidno šokiran prvim rezultatima, na početku je nekoliko puta govorio o „gorkim gubicima“ s kojima se stranka mora suočiti. A onda se odmah založio za „koaliciju CDU-a, CSU-a, FDP-a i Zelenih". U Njemačkoj se ta koalicija naziva Jamajka jer su boje stranaka iste kao na zastavi karipske države.
„Moramo učiniti ono što je dobro za našu zemlju“, rekao je Ziemiak.
U prvoj izjavi savezni ministar rada Hubertus Heil (SPD) rekao je da je „prokleto ponosan" na svoju stranku. CDU je izgubio glasove, SPD je dobio. A glavni tajnik SPD-a Lars Klingbeil u televizijskim intervjuima jasno daje do znanja da zadatak formiranja vlade vidi kao zadatak za svoju stranku.
Time se potvrđuju rezultati anketa koje su ukazivale na promjenu na čelu Njemačke. SPD se prije oko mjesec dana u anketama prvi put našao ispred stranaka Unije CDU/CSU. Bilo je tjedana kada je razlika iznosila čak i do četiri posto. To su bili nagovještaji kraja jedne ere: Unija je 19 godina uvijek bila prva u anketama.
Prema dosadašnjim informacijama, izlaznost birača je oko 76 posto. To je slično kao 2017. (76,2 posto). Bilo je neobično to što su u glavnom gradu Berlinu ljudi glasali dugo poslije 18 sati jer su se stvorili dugi redovi ispred biračkih mjesta ili su nedostajali glasački listići.
I Laschet i Scholz žele vladati
Armin Laschet je bio prvi od troje kandidata za kancelara koji se pojavio pred kamerama. Govorio je o izuzetnoj situaciji. Po prvi put zemlju mora voditi koalicija tri stranke. I - Laschet ističe svoje pravo na kancelarski položaj.
On je od 17 sati nadalje bio u sjedištu CDU-a s predsjedništvom stranke i - još uvijek kancelarkom Angelom Merkel. Narednih nekoliko dana bit će uzbudljivi za demokršćane, bez obzira na pitanje moguće koalicije.
Ubrzo nakon Lascheta pred kamerama se pojavio i Olaf Scholz. I opet slavljenički povici... On se osvrnuo na dobitke svoje stranke, gubitke Unije. I Scholz je rekao da na temelju rezultata mandat za novu Vladu - pripada SPD-u.
Kako se čuje na dan izbora - novi Bundestag će održati konstitutivnu sjednicu na samom kraju zakonskog roka - 26. listopada. Ali već́ ovog utorka neke frakcije - uključujući i Uniju – sastat će se po prvi put u parlamentu i izabrati svoje vodstvo.
Mnoga pitanja još su otvorena.
Prve rezultate za N1 je komentirao veleposlanik RH u Njemačkoj Gordan Bakota.
“Proteklih tjedan dana vidio se trend smanjivanja razlike između SPD-a i Unije. Sada je, vidimo, razlika jedan posto. Nekako smo svi to predviđali. S jedne strane je to povijesni poraz Unije, a rast SPD-a je po meni rezultat dobre kampanje. Čini se da je Scholz uspio uvjeriti građane da je ozbiljan političar. Da donosi ozbiljnost, predvidivost, ono što je imala Merkel”, rekao je Bakota dodajući da još uvijek nije ništa gotovo “i da su sve opcije na stolu”.
Smatra da će biti nemoguće napraviti vladajuću većinu bez Zelenih.
Ne očekuje neke promjene u odnosima Hrvatske i Njemačke.
“Hrvatska ne treba očekivati dramatične promjene, to su sve političari s kojima Hrvatska ima dugotrajna, dobra iskustva. Mislim da je važno naglasiti da su sve hrvatske vlade dosad imale dobru suradnju s različitim njemačkim vladama. Ne očekujem značajne promjene”, rekao je Bakota.
Stigle su najnovije projekcije ARD-a:
SPD: 25.7
CDU / CSU: 24.5
Zeleni: 14.3
FDP: 11.5
AfD: 10.5
Stigle su i projekcije ZDF-a:
SDP 25.9
CDU / CSU: 24.5
Zeleni: 14.1
FPD: 11.7
AfD: 10.5
Govoreći tijekom televizijskog "okruglog stola slonova", lider lijevog centra Olaf Scholz nasmijao se na tvrdnje protukandidata da 25 posto glasova nije dovoljno za sastavljanje vlade.
Scholz je također jasno rekao da ima "puno više zajedničkog sa Zelenima", koji će biti ključni za sastavljanje vlade.
Počela je debata na kojoj sudjeluju glavni kandidati za kancelara, zvana Elefantenrunde, što u prijevodu znači okrugli stol slonova, javlja BBC. Debata se emitira na najvećim njemačkim televizijskim kanalima.
Glavni stranački čelnici komentirali su privremene rezultate izbora, a konzervativni vođa Armin Laschet dao je najintrigantnije primjedbe. Sugerira da čak i ako je njegova stranka na drugom mjestu, on ipak može sastaviti vladu.
"Osoba koja postane kancelar mora okupiti stranke, ne događa se uvijek da stranka koja osvoji najviše glasova sastavlja vladu", rekao je.
"Nijedna stranka nije dovoljno jaka da sama formira vladu i morat ćemo pronaći što više zajedničkih točaka", rekao je i zaključio da je odlazak Angele Merkel kriv za loš rezultat CDU-a.
I nakon prvih rezultata na temelju prebrojanih glasova, demokršćanska Unija CDU/CSU i Socijaldemokratska stranka Njemačke (SDP) su izjednačene s blagim trendom u korist SPD-a, a obje stranke se smatraju pozvanima za sastavljanjem nove vlade.
"Mi smo ostvarili dobar rezultat na izborima i to je nalog birača za SPD", rekao je socijaldemokratski kancelarski kandidat Olaf Scholz. On je izrazio zadovoljstvo što je SPD ostvario osjetno bolji rezultat od očekivanog i poboljšao svoje pozicije u usporedbi s prošlim izborima za 4.4 posto.
I kancelarski kandidat CDU/CSU-a Armin Laschet je usprkos uvjerljivom gubitku glasova u usporedbi s posljednjim izborima najavio sastavljanje vlade pod vodstvom demokršćana.
"Ja ću poduzeti sve da se ostvari vlada pod vodstvom Unije CDU/CSU", rekao je Laschet i najavio kako teži koaliciji s liberalima i zelenima.
U rezultatima TV postaje ARD na temelju prvih prebrojanih glasova, Unija i SPD su gotovo izjednačeni: SPD ima 25.2 posto, a CDU/CSU 24.6 posto, što u kombinaciji s prognozama na temelju izlaznih anketa predstavlja trend u korist SPD-a.
U prognozama javnog servisa ZDF SPD je s 25.6 posto u blagom vodstvu ispred Unije s 24.4 posto.
Pred Scholzom i Laschetom sada je utrka tko će uspjeti sastaviti koaliciju. Kombinacija je nekoliko, no prema analitičarima, najizglednije su tzv. “Semafor koalicija” i “Koalicija Jamajka”, piše N1.
Prema prvim neslužbenim rezultatima, i dalje se vodi mrtva trka. SPD vodi s 24.9 posto, dok CDU-CSU ima 24.7 posto. Zeleni imaju 14.8 posto.
Čelnik lijevog centra Olaf Scholz rekao je da je oduševljen.
"Zadovoljan sam što su građani ove zemlje glasali na način na koji su glasali", rekao je. "Birači žele da budući kancelar ove zemlje bude Olaf Scholz", zaključio je.
Armin Laschet je zahvalio Merkel na 16 godina koliko je provela kao kancelarka.
"Znali smo da će to biti tijesna utrka", rekao je. "Učinit ćemo sve da formiramo vladu", dodao je.
"Bit će to duga noć", kaže Laschet. Kaže kako sve strane sada moraju "prevladati svoje kontradikcije i držati Njemačku na okupu".
Glavni tajnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Paul Ziemiak je izrazio žaljenje zbog rekordno slabog rezultata za Uniju CDU/CSU koja je osvojila 8 posto manje glasova nego na posljednjim izborima. Ziemiak je rekao kako se očekuje "duga izborna noć" s neizvjesnim rezultatom, ali kako Unija stremi tzv. Jamajka-koaliciji sa Zelenima i liberalima (FDP).
Zeleni su najjača stranka s 23.5 posto u gradu-pokrajini Berlin ispred SPD-a koji bi s 21.5 mogao ostvariti jedan od najslabijih rezultata posljednjih desetljeća. Uspjeh Zelenih mogao bi značiti i da bi nova gradonačelnica mogla postati Bettina Jarrasch.
Glavni tajnik Kršćansko-demokratske unije (CDU) Paul Ziemiak je izrazio žaljenje zbog rekordno slabog rezultata za Uniju CDU/CSU koje je osvojila 8 posto manje glasova nego na posljednjim izborima. Ziemiak je rekao kako se očekuje "duga izborna noć" s neizvjesnim rezultatom, ali kako Unija stremi tzv. Jamajka-koaliciji sa Zelenima i liberalima (FDP).
Dobitnici su SPD koji je osvojio 4.5 posto glasova više nego prije četiri godina te Zeleni koji su se "poboljšali" za 6.1 posto.
CDU/CSU osvaja 200 mjesta, SPD 197 mjesta, Zeleni 119 mjesta, FDP 87 mjesta, AfD 87 mjesta, Die Linke 39 mjesta.
Prema procjenama javne televizije ZDF, vode socijaldemokrati (SPD) sa 26 posto, CDU/CSU ima 24 posto, Zeleni osvajaju 15 posto. FDP ima 12 posto, AfD 11 posto.
Objavljene su prve izlazne ankete. Vodi se mrtva trka.
CDU osvaja 25 posto, SPD također 25 posto, Zeleni 15 posto, FDP 11 posto, AfD 11 posto, Die Linke 5 posto, a ostali 8 posto.
Glasači pravog nasljednika Angele Merkel očito ne vide u kancelarskom kandidatu Unije Arminu Laschetu, inače guverneru najmnogoljudnije njemačke pokrajine Nordrhein-Westfalen i predsjedniku CDU-a. Ankete su za CDU i njegovog stranačkog vođu Armina Lascheta svaki tjedan izvor novih tjeskoba.
>> Opširnije
Sjevernjačka smirenost i pragmatizam: to su možda dva najčešća opisa socijaldemokratskog kancelarskog kandidata Olafa Scholza koji se ovih dana provlače kroz medije. Scholz je najvjerojatniji nasljednik Angele Merkel.
>> Opširnije
Ovo su rezultati zadnjeg ispitivanja javnog mnijenja uoči izbora.
Izlaznost do 14 sati je iznosila 36.5 posto, što je 4.6 posto manje nego prije četiri godine, ali Državno izborno povjerenstvo očekuje veću izlaznost zbog mnogo većeg broja građana koji su svoj glas poslali poštom.
„Broj građana koji su dali svoj glas u izbornim lokalima je prema očekivanjima niži nego prije četiri godine, ali to je očekivano s obzirom na to da će glasovi onih koji su glasali dopisno ući tek u završni izvještaj o izlaznosti“, rekao je voditelj Državnog izbornog povjerenstva Georg Thiel.
2017. je izlaznost iznosila 76.2 posto, od čega je 28.6 posto glasalo dopisno, putem pošte. Ove godine se zbog pandemijskih mjera očekuje još veći udio takvih birača, preko 40 posto, pa se očekuje da će i ukupna izlaznost biti veća nego 2017.
Thiel je još jednom 60.4 milijuna državljana Njemačke s pravom glasa pozvao da do 18 sati daju svoj glas.
Nakon izbora stranke najprije analiziraju izborne rezultate, a onda se s potencijalnim koalicijskim partnerima kreće u "sondiranje", odnosno ispitivanje terena – o tome tko bi s kim doista mogao i htio koalirati. I tek nakon toga počinju eventualni pregovori o formiranju zajedničke vlade. To sve može i potrajati. Nova savezna vlada preuzima poslove tek nakon što Bundestag apsolutnom većinom izabere novog šefa vlade ili šeficu vlade, odnosno nakon što novi kancelar ili kancelarka imenuje svoj kabinet i svi oni zajedno od saveznog predsjednika dobiju i službenu potvrdu o imenovanju – te na koncu u Bundestagu polože i prisegu pred predsjednicom ili predsjednikom parlamenta. Samo da podsjetimo: izbor aktualnog saziva parlamenta (19. Bundestaga) se dogodio 24.9.2017. – a kancelarka Merkel je na tu dužnost ponovno izabrana tek 14.3.2018.
Na izborima će sudjelovati 47 stranaka. Od toga je njih 40 nominiralo svoju listu barem u jednoj saveznoj zemlji. Postotak osvojenih glasova u nekoj saveznoj zemlji odlučuje o tome koliko će kandidata s te liste ući u Bundestag. Samo jedanaest stranaka ima svoje liste u svih 16 saveznih zemalja. Među njima su iz aktualnog saziva Bundestaga i SPD, AfD, FDP i Ljevica. CDU ne nastupa u Bavarskoj. CSU izlazi na izbore samo u Bavarskoj. Zeleni ne izlaze na izbore u Saarskoj.
Angela Merkel je već 16 godina kao kancelarka na čelu savezne vlade koju predvodi njezina Unija CDU/CSU. Mladi njemački birači se ni ne sjećaju neke druge osobe na čelu njemačke vlade. Ali 67-godišnja kancelarka se povlači. Unija ne kotira dobro u anketama. Dugo vremena se vodila interna svađa oko toga tko bi CDU/CSU trebao predvoditi na izborima, a bilo je i turbulencija na čelu CDU-a.
Facebook
Google
