JEDNA američka farmaceutska tvrtka prošlog je tjedna dosegnula tržišnu vrijednost od 1,5 bilijuna dolara, čime se pridružila ekskluzivnom klubu u kojem su dosad bile samo tehnološke kompanije usmjerene na umjetnu inteligenciju.

Riječ je o tvrtki Eli Lilly, proizvođaču lijekova za mršavljenje Mounjaro i Zepbound, čija je dionica skočila za 40 posto nakon objave o udvostručenoj prodaji. Vrijednosti koje premašuju bilijun dolara postižu se samo kada investitori vjeruju da svjedoče promjeni koja oblikuje svijet, a čini se da lijekovi za mršavljenje imaju upravo takav potencijal, piše ABC News.

Revolucija u potrošnji hrane

Da se svijet doista mijenja pod utjecajem lijekova tvrtki Eli Lilly i Novo Nordisk, potvrđuje i analiza Rabo Banke, usmjerene na poljoprivredu, koja je zaključila da "lijekovi za mršavljenje označavaju prekretnicu za potrošnju hrane".

U radu se navodi: "Ono što je počelo kao proboj u skrbi za dijabetes sada redefinira liječenje pretilosti i ubrzava prelazak s upravljanja životnim stilom na medicinsku intervenciju. Razmjeri tih promjena još se razvijaju, ali smjer je jasan: obrasci prehrane se mijenjaju, i nijedna kategorija nije imuna."

Rabo Bank citira američku studiju koja je pokazala da su kućanstva s barem jednim korisnikom ovih lijekova smanjila potrošnju namirnica za 6 posto u samo šest mjeseci. Sličan trend vidljiv je i u Australiji, gdje su se od svibnja 2020. ukupne prodaje ovih lijekova povećale gotovo deseterostruko. Procjenjuje se da ih unatoč nestašicama danas koristi oko 200.000 ljudi, s prodajom od oko pola milijuna jedinica mjesečno.

Što su zapravo ovi lijekovi?

Ozempic i Wegovy trgovački su nazivi za semaglutid, peptid koji oponaša hormon GLP-1 (glukagonu sličan peptid-1). Prvotno odobren za liječenje dijabetesa tipa 2, od 2021. koristi se i za mršavljenje.

S druge strane, Mounjaro i Zepbound, poznati kao tirzepatid, djeluju kao agonisti dvaju receptora - GLP-1 i GIP (želučani inhibitorni polipeptid), hormona koji potiče oslobađanje inzulina. Smatra se da je upravo zbog tog dvostrukog djelovanja tirzepatid učinkovitiji u poticanju mršavljenja.

Svi ovi lijekovi smanjuju osjećaj gladi, no njihove dobrobiti tu ne staju. Endokrinologinja Tamara Milder s UNSW-a objašnjava da oni izravno poboljšavaju kardiovaskularno i bubrežno zdravlje, neovisno o samom gubitku težine. To je zato što se GLP-1 receptori nalaze i u srcu te krvnim žilama, gdje njihova aktivacija poboljšava protok krvi, smanjuje rizik od ateroskleroze, djeluje protuupalno te štiti srčane mišićne stanice.

Postoje i nedostaci

Iako se čine kao čudesno rješenje, ovi lijekovi imaju i nuspojave. Michael Falster, stručnjak za javno zdravstvo s UNSW-a, navodi da se kod nekih pacijenata mogu javiti mučnina, povraćanje, proljev i zatvor.

Glavni problem, prema Falsteru, jest što se prilikom mršavljenja uz masnoću gubi i mišićna masa te dio koštane gustoće. "Kada prestanete uzimati lijekove i vratite masnoću, ne vraćate mišiće ili kosti, pa možete završiti slabiji i krhkiji, uz povratak na staru težinu", upozorava on.

Visoka cijena i teret za zdravstvo

Unatoč nedostacima, ovi su lijekovi iznimno traženi jer nude rješenje za globalni problem pretilosti bez potrebe za kirurškim zahvatima. No, njihova cijena je visoka. Proizvođači Eli Lilly i Novo Nordisk maksimalno koriste svoje patente, a vlade su pod ogromnim pritiskom da subvencioniraju lijekove ne samo za dijabetes, već i za pretilost.

U Australiji, Ozempic košta oko 150 dolara mjesečno, a uz subvenciju je dostupan za 31,60 dolara, ali strogo za liječenje dijabetesa tipa 2. Skuplji lijekovi poput Wegovyja i Mounjara, čije se cijene kreću od 260 do 700 dolara mjesečno, odbijeni su za subvenciju jer predstavljaju dugoročan trošak.

Iako postoji argument da bi subvencioniranje dugoročno uštedjelo novac smanjenjem troškova liječenja pretilosti i srčanih bolesti, problem je što bi trošak snosila savezna vlada, a korist bi imali državni zdravstveni sustavi.

Situacija u SAD-u još je složenija. Pristup lijekovima ovisi o poslodavcu i vrsti osiguranja, što stvara ogromne nejednakosti. Procjene Kongresnog ureda za proračun pokazale su da bi pokrivanje troškova ovih lijekova kroz program Medicare moglo dosegnuti godišnji iznos veći od 1,5 bilijuna dolara, što je brojka od koje se državnim rizničarima diže kosa na glavi.

Konkurencija i lijekovi nove generacije

Očekuje se da će cijene uskoro pasti, što zbog pregovora vlada, što zbog konkurencije. Američka vlada nedavno je postigla dogovor s proizvođačima o smanjenju cijena s oko 1500 na 550 dolara mjesečno za kupnju putem vladine platforme.

U međuvremenu, farmaceutska industrija užurbano radi na razvoju novih lijekova koji ne krše postojeće patente. Amgen razvija injekciju koja bi se primjenjivala jednom mjesečno, Zealand Pharma testira lijek s dvostrukim djelovanjem, dok Pfizer i Roche rade na oralnim verzijama u obliku tableta.

Kao i kod umjetne inteligencije i klimatskih promjena, ova nova era mršavljenja uz pomoć lijekova tek je na početku. Jedno je sigurno: nekima će donijeti ogroman profit i na određeni način promijeniti ljudsku civilizaciju. No, za razliku od drugih velikih promjena našeg doba, od ove se ne očekuje da će nas uništiti - dapače, mogla bi nam produljiti život.