IZRAELSKI premijer Benjamin Netanyahu tijekom boravka u SAD-u na Općoj skupštini UN-a sastat će se s devet svjetskih čelnika, ali zasad nije najavljen nijedan susret s američkim dužnosnicima. U rasporedu koji je objavio njegov ured nema ni sastanka s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, piše Reuters.

Pet čelnika s kojima će se Netanyahu sastati dolazi iz Latinske Amerike, regije s kojom Izrael posljednjih godina nastoji produbiti odnose. Istodobno su odnosi s tradicionalnim europskim partnerima opterećeni ratom u Gazi i širenjem izraelskih naselja na Zapadnoj obali.

Bez susreta s Trumpom

Bivši izraelski veleposlanik u Washingtonu Michael Oren rekao je da se ne može sjetiti kada je posljednji put izraelski premijer posjetio SAD, a da se pritom nije sastao s američkim predsjednikom. Smatra da je to udarac za Netanyahua uoči izraelskih izbora 27. listopada.

Trump se tijekom svog drugog predsjedničkog mandata s Netanyahuom sastao osam puta, posljednji put u srpnju. "To je kampanjski govor. Bilo bi puno bolje kada bi taj kampanjski govor bio popraćen sastankom s predsjednikom ili nekim drugim svjetskim čelnikom, ili barem državnim tajnikom, ali očito neće biti", rekao je Oren.

"Ne sjećam se da je premijer ikada došao u Sjedinjene Države i nije se sastao s predsjednikom... Zato sam siguran da je time razočaran", dodao je.

Izbori krajem listopada

Netanyahuov ured priopćio je da su brojni svjetski čelnici zatražili sastanak s izraelskim premijerom, ali da zbog gustog rasporeda i potrebe da se vrati u Izrael prije početka židovskog blagdana Sukota nije mogao prihvatiti sve zahtjeve. Na Orenove izjave nisu odmah odgovorili.

Ankete, prema tekstu, pokazuju da bi Netanyahu mogao izgubiti izbore, a njegove pozicije na području sigurnosti i dalje su opterećene posljedicama Hamasova napada na Izrael 7. listopada 2023. godine. Istodobno ga se, navodi se, ne može otpisati iz izborne utrke.

Netanyahu će se sastati s predsjednicima Argentine, Bolivije, Paragvaja, Paname i Etiopije, potpredsjednikom Kolumbije te premijerima Grčke, Slovenije i Papue Nove Gvineje. Trump i Netanyahu u veljači su zajednički pokrenuli rat protiv Irana, ali su se saveznici poslije razišli oko daljnjeg tijeka sukoba.

Sve veća izolacija

Trump je nastojao izvući SAD iz rata prije nego što su ostvareni svi ključni ciljevi, a Washington je u lipnju s Teheranom postigao privremeni dogovor kojem se Izrael protivio. Dogovor se raspao nekoliko tjedana poslije. Istodobno je u SAD-u pala javna potpora Izraelu od početka rata u Gazi, posebno među biračima Demokratske stranke.

Izrael se suočava i sa sve većom diplomatskom izolacijom otkako je nakon napada 7. listopada pokrenuo rat u Gazi. Odnosi su se posljednjih mjeseci pogoršali i s nekim državama koje su dugo bile među najčvršćim izraelskim saveznicima.

Britanija, Francuska i Kanada ranije ovog mjeseca objavile su sankcije usmjerene na izraelska naselja na Zapadnoj obali. Washington je na te poteze reagirao suzdržano.