I DOK premijer Andrej Plenković govori kako zabrana rada nedjeljom, koliko je on informiran, nigdje na obali nije predstavljala problem, nastao je kaos koji je pokazao da je zakon katastrofalan.

Čini se tako da se svjesno ušlo u fijasko, a sve kako bi se išlo niz dlaku Katoličkoj crkvi zbog koje je zakon očito donesen. Odnosno, nije donesen jer se Hrvatskoj želi bolje, već da se HDZ bolje pozicionira pred desno orijentiranim biračkim tijelom.

Nastao kaos usred sezone

Prošli vikend posebno je bio specifičan jer je prije nedjelje bio praznik, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Po novom Zakonu o trgovini, kojim je zabranjen rad nedjeljom, sada je trgovinama zabranjen i rad blagdanima. I dok trgovci imaju opciju da bude 16 radnih nedjelja, za blagdane gotovo svi ne smiju raditi.

>>Kolone na kolodvorima, pumpe peku kruh... Zabrana rada nedjeljom je totalni fijasko

Zabrana rada trgovinama na blagdane odnosi se i na pekarnice i tržnice. Smiju raditi samo prodavaonice koje se nalaze u sklopu željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i morskih luka, trajekata i zrakoplova, kao i benzinske postaje itd.

Sve to je dovelo do kaosa usred turističke sezone. U subotu na praznik red se stvarao na Autobusnom kolodvoru kamo ljudi nisu došli kako bi negdje otputovali, već da bi obavili šoping.

Još jedna posljedica Plenkovićeve neradne nedjelje jesu i ogromne gužve na benzinskim postajama. Kako se i očekivalo, oni kojima je dozvoljeno raditi primijetili su povećanu potražnju i odlučili je iskoristiti. Tako su benzinske postaje počele prodavati kruh.

Neki krše zakon da mogu zaraditi, drugi proglašavaju sajamske dane

Neki ljudi su morali kršiti zakon kako bi mogli zaraditi. Tako je barem trideset dućana odlučilo na praznik otvoriti svoja vrata, računajući valjda da neće biti uhvaćeni, odnosno da kazne neće biti prevelike za prvi prekršaj.

Plenkovićev zakon je do te mjere zakomplicirao stvari da su neki gradovi i općine proglasili sajamske dane na svom području, a kako bi izbjegli da usred sezone doslovno ništa ne radi.

Odluku su donijeli Supetar na Braču, susjedni Sutivan, Općina Bol na istom otoku, onda Grad Hvar, Crikvenica, Pula, Marija Bistrica...

Propadaju male trgovine

Ovakvih sitnih komplikacija koje sa sobom vuče ovaj zakon je jako puno. Glavna konzekvenca je ipak u tome što zbog gluposti HDZ-ovaca propadaju male trgovine.

>>Zabrana rada nedjeljom uništava male dućane

Jedan od vlasnika male trgovine blizu Varaždina za Index je rekao kako će morati ići sa smanjivanjem broja radnika.

"Što mogu drugo? Članovi obitelji mi mogu pomagati. Sin mi je napunio 18 godina i on može dostavljati robu, tako i supruga. Ne znam što će tu biti, ali to je jedna od opcija.

Jedna radnica je majka troje djece. Super je zadovoljna kod nas i sad ja njoj trebam reći da više ne može raditi jer je ne trebam? I to sve jer je netko odlučio mijenjati zakon. Zbog njihove odluke zatvorit će se masa malih obrta mješovite robe", kazao je.

>>Zabrana rada nedjeljom donijela je kaos. To je tek početak šoka koji će uslijediti

Pisali smo kako i zabrana rada nedjeljom potiče nelojalnu konkurenciju na tržištu, jer veliki trgovački lanci imaju nekoliko različitih trgovina na relativno malom području, a zbog ostavljenog prostora da svaka trgovina može izabrati 16 nedjelja kroz godinu kada može raditi, relativno im je lako "uštimati" da kroz cijelu godinu jedna trgovina na određenom području bude otvorena.

Slijedi možda i do sedam tisuća otkaza

Male trgovine nemaju tu mogućnost i moraju preuzeti punu štetu zabrane rada nedjeljom, bez mogućnosti minimiziranja negativnih efekata.

>>Velika analiza: Zabrana rada nedjeljom donijet će do 7000 otkaza

Na probleme koje bi zabrana rada nedjeljom donijela malim trgovcima je još 2021. godine upozoravao ekonomist Vuk Vuković u svom istraživanju Što donosi zabrana rada nedjeljom.

"Prema procjenama maloprodajnih poduzeća, planira se otpustiti između 15% i 20% radnika koji trenutno rade nedjeljom. Od 35.000 radnika koji rade nedjeljom u maloprodaji, to bi značilo između 5 i 7 tisuća otkaza, što bi generiralo dodatne sekundarne socijalne učinke, uz primarne učinke pada potrošnje i smanjenog rasta BDP-a", objasnio je.

I sad dolazimo do toga da se sve ovo radi očito zbog Crkve, koja dugi niz godina zagovara zabranu rada nedjeljom, a pod krinkom brige za radnike. Da je Plenkoviću stalo do prava radnika, onda bi se zakon drugačije postavio. Ovoj vladi nije stalo do prava radnika, nego do ulizivanja Crkvi, i to treba jasno reći.

Duga je povijest HDZ-ovog ulizivanja Crkvi

Tako je još od velikog pučkog slavlja upriličenog u Zagrebu 1990. godine nakon konstituiranja sabora Socijalističke Republike Hrvatske, kad su Franjo Tuđman i tadašnji kardinal Franjo Kuharić položili kruh, zlatne dukate i plastičnog Isuseka u kolijevku.

Crkva je uvijek bila naglašeno usmjerena nad samom državom, koja se nikad tome nije niti pokušala oduprijeti, neovisno o tome o kojoj se vladi radilo. Nije zato čudno da, prema istraživanju agencije Ipsos za Dnevnik Nove TV, birači Domovinskog pokreta predvode listu zagovornika zabrane rada nedjeljom.

To znači sljedeće - od svih koji su glasali za Domovinski pokret na posljednjim izborima čak 80 posto je ZA. Od onih koji su svoj glas dali Mostu 77 posto je za zabranu. Slijede birači HDZ-a, njih 76 posto je za zabranu.

Za vrijeme pandemije zatvarali se restorani, a crkve ostajale otvorene

Plenković posebno dobro zna da glasačko tijelo HDZ identifikacijski dijeli s Crkvom, ali i da su glasači Mosta i Domovinskog pokreta potencijalno HDZ-ovo biračko tijelo.

Podsjetimo i da je za vrijeme pandemije u prosincu 2020. HDZ zatvorio kafiće, restorane, teretane i kladionice, a crkve ostavio otvorenima. Podsjetimo i kako se na samom početku pandemije, dok su se ljudi još bojali izaći iz kuće, dozvolila procesija na Hvaru.

Zbog straha pred Crkvom u Hrvatskoj se odugovlačilo i s ratifikacijom Istanbulske konvencije. Ska Keller, članica Europske stranke zelenih, pitala je jednom u Europskom parlamentu Plenkovića kako uopće može doći u pitanje trebamo li zaštititi žene od nasilja.

Zbog Crkve se odugovlačilo s Istanbulskom

On je odgovorio kako je "rasprava o toj Konvenciji nekako dobila u jednom dijelu javne rasprave kod nas jednu drugu dimenziju".

Kako smo tada napisali, ta "jedna druga dimenzija" potiče iz Katoličke crkve i njezinih satelitskih udruga koje su tada neumorno i svakodnevno ratovale protiv Istanbulske konvencije izmišljanjem nepostojećeg problema "rodne ideologije".

Plenković je, drugim riječima, tada oklijevao zbog biskupa, katoličkih intelektualaca, članova HAZU-a bliskih Crkvi, udruga ekstremnih vjernika poput U ime obitelji i Vigilare...

Nije onda čudno da Plenkovićev HDZ donosi ovaj zakon o radu nedjeljom koji se pretvara u debakl, a koji je zagovarala upravo Crkva, nekad izravno, nekad neizravno.

Crkva godinama zagovara zabranu rada nedjeljom

Crkva to radi već dvadesetak godina. U hrvatskim medijima pronašli smo izjavu iz 2004. nekadašnjeg kardinala Josipa Bozanića koji govori da je potrebno regulirati rad nedjeljom. Slično je govorio i 2008. godine.

Tada je Hrvatskom katoličkom radiju izjavio "kako bi htjeli da se to (reguliranje rada nedjeljom, op.a.) zakonski omogući i za čovjeka-građanina i čovjeka-vjernika".

"U tom vidu smo zainteresirani da se to što prije zakonski regulira", rekao je Bozanić tada te je dodao da "Crkva neprekidno naglašava da je nedjelja potrebna čovjeku kako bi bio bliži i Bogu, ali i sam sebi, drugima, a posebno svojoj obitelji".

Biskupi su 2012. godine napali Ustavni sud. Konkretno, radi se o Komisiji Iustittia et Pax Hrvatske biskupske konferencije, a njihovo priopćenje medijima tada je potpisao biskup sisački Vlado Košić, poznat i kao onaj koji je ljubio ruke ratnom zločincu Dariju Kordiću.

Naveli su kako su razočarani što "nadolaskom demokracije poštivanje nedjelje nije postalo pravilo", ali i dodali kako su "ogorčeni na odluke Ustavnog suda o omogućavanju samostalnog određivanja radnog vremena trgovinama".

Biskupi oduševljeni Plenkovićem

Franjevci su pak 2017. pokrenuli inicijativu o reguliranju rada nedjeljom. Fra Božo Vuleta s Franjevačkog instituta za kulturu mira kazao je tada da se zalažu za zakonsko rješenje koje će omogućiti slobodu izbora za raditi ili ne raditi nedjeljom.

"Ali taj rad nedjeljom treba biti u tom slučaju 100 posto više plaćen", objasnio je Vuleta.

Zanimljivo, ovaj prijedlog zvuči normalnije od novog vladinog zakona. Podsjetimo i na sastanak Plenkovića s članovima Hrvatske biskupske konferencije koji je održan krajem prošle godine. Radi se o nečemu što se naziva i - redoviti polugodišnji sastanak premijera i biskupa.

>>Biskupi se sastali s Plenkovićem, oduševljeni su planom za zabranu rada nedjeljom

Tada su iz Biskupske konferencije objasnili kako su biskupima predstavljene planirane izmjene Zakona o trgovini i reguliranje rada nedjeljom, što je ocijenjeno kao važan iskorak, osobito u pogledu jačanja obiteljskog zajedništva i omogućavanja radnicima da nedjeljom provedu vrijeme sa svojim obiteljima.

U svakom slučaju, Crkva je dva puta bila blizu da se ograniči rad nedjeljom. Bilo je to 2004. i 2009. godine. Ali čini se da ova verzija zakona ima itekakve šanse proći na Ustavnom sudu, što su za Index pripomenuli ustavni stručnjaci Sanja Barić i Mato Palić.

Plenković bi tako mogao biti prvi HDZ-ovac koji će zakon u cijelosti i progurati.