EUROPSKA unija mora imati velike, svjetski relevantne kompanije jer je to nužno za ubrzani rast i stvaranje cijelih ekosustava koji se oko njih formiraju, istaknuto je danas na konferenciji "Future 500" na kojoj su sudjelovali predstavnici europskih institucija, država članica, privatnog sektora i akademske zajednice.

"Ovaj skup smo organizirali kako bismo okupili sve europske snage, potrebne da bi Europa i svaka od europskih zemalja, među njima i Hrvatska, bila sposobna pokrenuti ubrzani rast svojih kompanija kako bi one postale svjetski relevantne", rekao je Stipe Orešković iz Bosquar Investa, koji je utemeljitelj inicijative "Future 500" i organizator konferencije.

Cilj inicijative je potaknuti stvaranje 500 uspješnih i perspektivnih kompanija korištenjem neiskorištenog kapitala koji postoji u Europskoj uniji. Pod velikim kompanijama misli se na one vrednije od 100 milijardi eura, kakve su u posljednjih 15-ak godina stvorene u Sjedinjenim Državama i Kini.

"Bez toga nema istraživanja, nema novih tehnologija, nema patenata"

"Jedan od velikih problema je što u Europi u posljednjih 50 godina nije stvorena nijedna nova kompanija vrjednija od 100 milijardi, a znamo kakav je utjecaj velikih kompanija na ekonomiju jer bez takvih kompanija ne nastaju cijeli ekosustavi koji su vezani na njih. Bez toga nema istraživanja, nema novih tehnologija, nema patenata", rekao je Orešković.

"Nepobitno je da Europska unija treba načiniti daljnje korake kako bi tehnološki unaprijedila poslovanje svojega gospodarstva i kako bi sustigla one koje na globalnoj razini brže rastu. Mislim da je današnji skup prilika gdje možemo čuti mišljenja dionika koji izravno sudjeluju u gospodarskoj aktivnosti.

Čuli smo što je sve potrebno da se stvore preduvjeti za kompanije da se u Europi razvijaju, prošire na druga tržišta i, što je najvažnije, da ostanu u Europi", rekla je hrvatska ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Nataša Mikuš Žigman.

"Europski paradoks je što ima goleme resurse, a ne zna ih koristiti"

Istaknula je da je poruka ovoga skupa da je potrebno tražiti bolje povezivanje privatnih i javnih ulaganja kako bi se osigurao gospodarski rast. Orešković kaže da je europski paradoks to što Europa ima goleme financijske resurse, ali ih ne zna koristiti.

"Samo na današnjoj konferenciji prisutne su banke i fondovi koji zajedno upravljaju s 2700 milijardi eura. Najveći problem Europe je što ne zna kako koncentrirati taj kapital i kako stvoriti jedinstveno tržište, to je drugi najveći izazov", kaže Orešković, dodajući da iako postoji jedinstveno europsko tržište, ono je zapravo fragmentirano i imamo 27 različitih tržišta.

Orešković ističe da se u Europskoj uniji već dulje vrijeme govori o Uniji tržišta kapitala, koja se danas naziva Unija štednje i investicija. Na zadnjem sastanku Europskog vijeća zacrtano je da se Unija štednje i investicija ostvari do kraja ove godine.

"Kapital ne smije bježati izvan Europe"

"To je pitanje odluka zemalja članica hoće li dio svojih ekonomskih funkcija delegirati na europsku razinu. Danas smo imali priliku čuti i predsjednike vodećih burzi u Europi, koje su također premale i fragmentirane. Mi znamo da bez javnog listanja kompanija nijedna nije uspjela postići ubrzani rast", rekao je Orešković.

Istaknuo je da je cilj identificirati u svakoj državi članici po 100 poduzeća koja imaju najveći potencijal rasta. Povjerenica za financijske usluge i investicijsku uniju Maria Luis Albuquerque rekla je da je nužno produbiti tržišta kapitala kako bi se kapital koristio za investicije, umjesto da završava na štednim računima ili pak bježi izvan Europe.