OČEKUJE se da će kineska vladajuća Komunistička partija dati treći petogodišnji mandat Xi Jinpingu, vjerojatno najmoćnijem kineskom vođi nakon Mao Zedonga 70-ih godina prošlog stoljeća. Ova odluka, koja dolazi nakon ukidanja ograničenja od dva mandata 2018. godine, dodatno bi ojačala njegovu vlast nad Kinom. Moguće je da će 69-godišnji Xi ostati na dužnosti do kraja života, piše BBC.

Povijesni potez očekuje se na kongresu Komunističke partije u Pekingu koji počinje 16. listopada, jednom od najvažnijih okupljanja u povijesti stranke.

Xi Jinping trenutačno drži tri najviša položaja: kao generalni sekretar partije, šef je Komunističke partije Kine; kao predsjednik Kine, on je šef kineske države; kao predsjednik Centralne vojne komisije Kine, zapovijeda oružanim snagama. Nazivaju ga i vrhovnim vođom.

Xi će na Kongresu, koji se održava svakih pet godina, vjerojatno zadržati prve dvije titule, generalnog sekretara partije i predsjednika Centralne vojne komisije, dok će novi predsjednički mandat vjerojatno dobiti na godišnjem zasjedanju Narodnog kongresa u proljeće 2023.

Što će se događati na Kongresu?

Oko 2300 delegata okupit će se u Velikoj dvorani naroda na trgu Tiananmen na otprilike tjedan dana. Njih oko 200 bit će izabrano u partijski Centralni komitet, zajedno s oko 170 zamjenskih članova. Centralni komitet izabrat će 25 ljudi u partijski Politbiro. A Politbiro će imenovati članove stalnog odbora Politbiroa. To je najuža kineska elita.

Stalni odbor trenutačno ima sedam članova, uključujući generalnog sekretara partije Xi Jinpinga. Svi su muškarci. Neka događanja održavaju se i mimo Kongresa. Očekuje se da će se Centralni komitet sastati dan nakon završetka zasjedanja Kongresa.

Zašto je to važno?

Xi će voditi drugo najveće svjetsko gospodarstvo i jednu od najvećih vojnih sila. Neki analitičari kažu da će on vjerojatno gurnuti Kinu prema autoritarnijem političkom sustavu u svom trećem petogodišnjem mandatu.

"Kina pod Xijem kreće se u totalitarnom smjeru. Kina je pod Maom bila totalitarni sustav. Još nismo tamo, ali idemo u tom smjeru", kaže profesor Steve Tsang s Fakulteta orijentalnih i afričkih studija Londonskog sveučilišta (SOAS).

Profesor Tsang kaže da bi Kongres mogao donijeti promjene u partijskom statutu, pri čemu bi "misao Xi Jinpinga" bila dodatno potvrđena kao vodeća filozofija stranke. "Misao Xi Jinpinga" je Xijev brend kineskog socijalizma, izrazito nacionalističke filozofije koja je vrlo skeptična prema privatnom biznisu. 

Pod njegovim vodstvom kineske su vlasti slomile moćne kompanije u nekoliko sektora gospodarstva. "Ako se to dogodi, zapravo će ga učiniti diktatorom", kaže profesor Tsang za BBC.

Kineski najviši dužnosnici, koji će biti predstavljeni na Kongresu, odredit će cijeli niz politika. Svaki nagovještaj budućeg smjera Kine pomno će se pratiti u cijelom svijetu, posebice u pogledu ključnih izazova: gospodarskih, političkih, diplomatskih i ekoloških.

Ekonomski izazov Kine

Kinesko gospodarstvo procvjetalo je posljednjih desetljeća, ali sada se suočava s ozbiljnim ekonomskim poremećajima zbog pandemije covida, rastućih cijena i velike krize nekretnina. Rastući strah od globalne recesije izazvan ratom u Ukrajini, također je narušio povjerenje.

Gospodarski rast pod vodstvom Xija manji je nego za vrijeme prethodnih lidera Jiang Zemina i Hu Jintaa. Neki analitičari kažu da legitimitet komunističke vlade uvelike počiva na njezinoj sposobnosti da kineskim radnicima osigura veće prihode i dobre poslove.

Dakle, loši ekonomski rezultati u sljedećih pet godina mogli bi izazvati ozbiljne političke probleme za Xija. Kongres će pripremiti pozornicu za promjenu ključnih ekonomskih dužnosnika, uključujući guvernera središnje banke i premijera.

Politika nultog covida

Kineski pristup pandemiji, takozvana strategija nultog covida, jedna je od značajnih Xijevih politika. Dok se veći dio svijeta vraća u normalu, kineske su vlasti intenzivirale svoje napore u suzbijanju zaraze, uvodeći stroge lockdowne, masovna testiranja i dugotrajne karantene.

Izvješća govore da je više od 70 gradova, uključujući Shenzen i Chengdu, bilo pod potpunim ili djelomičnim lockdownom posljednjih tjedana, pri čemu su pogođeni deseci milijuna stanovnika, zaustavljeno je poslovanje velikog broja poduzeća, a pojavljuje se i nezadovoljstvo javnosti.

Xi je obećao da će se "odlučno boriti protiv bilo kakvih riječi i djela koji iskrivljuju, sumnjaju ili poriču" njegovu politiku oko covida. Veliko širenje zaraze uoči Kongresa ili tijekom samog zasjedanja moglo bi narušiti imidž Xijeve kompetentnosti.

Neki promatrači kažu da bi partije mogla iskoristiti Kongres da proglasi pobjedu nad pandemijom i okonča politiku nultog covida. Alternativno, partija može ustvrditi da Kina - za razliku od drugih zemalja - više cijeni živote ljudi nego gospodarstvo, pa bi se u tom slučaju ovakva politika mogla nastaviti.

Tajvan i Zapad

Xi je također favorizirao tvrdolinijaški pristup odnosima sa Zapadom, posebno u vezi s Tajvanom. Posjet predsjednice Zastupničkog doma Kongresa SAD-a Tajvanu u kolovozu potaknuo je Kinu da pokrene vojne vježbe oko otoka, uključujući ispaljivanje projektila.

Kina smatra Tajvan odmetnutom pokrajinom koja će na kraju biti pod kontrolom Pekinga. Tajvan sebe vidi kao nešto drugo od ostatka Kine. Xi je rekao da se "ponovno ujedinjenje" s Tajvanom "mora dogoditi" do 2049., stote obljetnice Narodne Republike Kine i nije isključio upotrebu sile da se to postigne.

Stručnjaci za sigurnost kažu da bi kinesko preuzimanje Tajvana slomilo američku moć u zapadnom Tihom oceanu i šire. Tajvan je od velike strateške važnosti za Zapad, dio je takozvanog "prvog lanca otoka", koji uključuje teritorije koji su desetljećima bili saveznici SAD-a.