MINISTARSTVO obrane kupilo je 1998. i 1999. godine od tvrtke Ves gradnja dva stana s ukupno 160,55 kvadrata u prestižnoj zagrebačkoj ulici Nova Ves za 2.202.050,30 kuna i potom ih prodalo Damiru Krstičeviću, donedavnom ministru obrane, za svega 136.176,10 kuna. Iako je od stanova napravljen jedan, dvoetažni, Krstičević ih u imovinskoj kartici, nakon zadnjih ovogodišnjih izmjena, prikazuje kao dva - veći od 112,52 kvadrata procjenjuje na milijun i 600 tisuća kuna, a manji od 50,11 kvadrata na 740 tisuća kuna. Dakle, stanove koje smo kao porezni obveznici, posredstvom MORH-a, platili 2.202.050,30 kuna i potom mu ih prodali za 136.176,10 kuna, Krstičević se danas ne bi odrekao za manje od dva milijuna i 340 tisuća kuna.

Kakva cijena, koliko stanova

Premda je ova tema načeta u medijima prije nekoliko godina, Index Istrage ukazuju na dva više nego interesantna i dosad zaobiđena aspekta priče: prvi je minorna cijena po kojoj je general Krstičević kupio stanove, nesrazmjerno niska u odnosu na iznos koji je za njih platila voljena domovina. Drugi je broj stanova. Jedan ili dva? Sada je jedan, MORH veli da je jedan, no bila su dva, u zemljišniku su dva, u imovinskoj kartici su dva, premda ni jedan propis o stambenom zbrinjavanju stradalnika Domovinskog rata nije dopuštao otkup dvaju stanova. Štoviše, Ministarstvo hrvatskih branitelja jasno nam je reklo kako "osoba koja je stambeno zbrinuta odgovarajućim stanom nema pravo na ponovno stambeno zbrinjavanje dodjelom drugog stana. Isto predstavlja zapreku za stambeno zbrinjavanje sukladno svim Zakonima o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji". Vjerojatno nas je zbog toga Ministarstvo obrane uvjeravalo da je "Damiru Krstičeviću dodijeljen dvoetažni stan, a ne dva stana, u Novoj Vesi u Zagrebu (prizemlje i prvi kat, površine 160 m2) koji je otkupljen u skladu sa Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske iz 1995. godine o prodaji stanova u vlasništvu kojima upravlja Ministarstvo obrane".

No, kada smo ih informirali kako nam je poznata činjenica da je riječ o dva stana, kupljena i prodana dvama ugovorima, iz MORH-a su uzvratili da je "navedeni stan bio u naravi kao dvoetažni, ali se jedna etaža nije mogla koristiti dok se nije riješila građevinska povezanost".

Dobio dijete pa stekao pravo na još 50 kvadrata

Išli smo dalje s upitima: ako je riječ o jednom stanu problematične "građevinske povezanosti"; što god to značilo, zašto je za donji, koji je MORH kupio i potom prodao Krstičeviću više od godinu dana nakon prvog, tek 2006. godine ishođena izmjena građevinske dozvole za prenamjenu iz poslovnog prostora u stan? MORH je odgovorio: "Rođenjem djeteta, odnosno povećanjem broja članova obitelji 1999. godine, Damir Krstičević je ostvario pravo na dodatni broj kvadrata stambenog prostora sukladno izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli stanova i stambenih kredita iz 1997. godine, što je i učinjeno u studenome 1999. godine."

Odnosno, prema MORH-u, donedavni ministar obrane te uzdanica vladajuće stranke za predstojeće izbore rođenjem djeteta stekao je pravo na 50,11 kvadrata u prestižnom dijelu glavnog grada Hrvatske. Za 49.530,86 kuna. Nismo sigurni da je mnogo ratnih stradalnika dobilo takvu priliku.

Slijedi kronologija. Odvojite malo vremena, isplati se. Ne kao Krstičeviću, ali isplati se. Ima još zabavnih detalja.

Priča ide ovako.

Davnog 30. lipnja 1998. godine MORH za 1.516.643,00 kuna kupuje od tvrtke Ves gradnja 111 metara četvornih četverosobnog stana "broj 1" – smještenog na prvom katu zgradu u Novoj Vesi. Ugovor precizira da je stan "lijevo s pripadajućim parkirnim mjestom broj 3 površine 14 m2 i ostavom površine 2 m2". Potpisali su ga u ime MORH-a obnašatelj dužnosti pomoćnika ministra obrane Ljubo Ćesić Rojs i načelnik Uprave za graditeljstvo, general bojnik Marko Kakarigi, a za Ves gradnju direktor Andrija Beljan. 

Mala cijena, veliki stan

Dva mjeseca i koji dan kasnije, točnije 3. rujna iste godine, MORH prodaje stan Krstičeviću za 86.645,24 kune. U ugovoru je neznatno umanjena površina, više nema 111 metara četvornih, nego 109,52 kvadrata - u imovinskoj kartici i zemljišniku navodi se 112,52 kvadrata - i dramatično snižena cijena. No, Krstičević je iz rata izašao kao zaslužni građanin, bio je zapovjednik jedne od poznatijih brigada, Četvrte, splitske, a svi režimi, pa tako i onaj Franje Tuđmana, voljeli su i vole zbrinjavati svoje ljude. Koliko se vidi iz ugovora, u ime MORH-a potpisala ga je Iva Pašalić. Ministar obrane bio je Andrija Hebrang.

Ovdje ne prestaje udomljavanje generala Krstičevića.

Krajem sljedeće godine, 26. studenoga 1999. godine, na umoru Tuđmanova režima, MORH, sada pod vodstvom Pavla Miljavca, od Ves gradnje u istoj zgradi kupuje još jedan stan za 685.407,30 kuna. Jednosobni je, ima 50,11 metara četvornih i nalazi se "u prizemlju lijevo", ispod prvog Krstičevićeva stana. Ugovor potpisuju Beljan iz Ves gradnje, dok je na MORH-ovoj strani uz Rojsa umjesto Kakarigija pukovnik Zvonko Knežević, "o. d. načelnika Uprave za graditeljstvo i zaštitu okoliša". Ovo o. d. očito je skraćenica od "obnašatelj dužnosti", a to je, pak, u devedesetima bila domoljubnija verzija vršitelja dužnosti.

Operacija pripajanja 50 kvadrata

Što se dogodilo s tih 50,11 metara četvornih? Pripojeni su Krstičevićevu prvom stanu. No, kako nije predviđeno da MORH jednom ratnom stradalniku po povlaštenoj cijeni prodaje dva stana, drugi je stan pridodan generalovoj imovini aneksom ugovora o kupnji prvog stana. Aneks je sklopljen s MORH-om 4. siječnja 2000. godine, dakle, ni mjesec i pol nakon što ih je MORH kupio. I dan nakon što je HDZ izgubio izbore.

U aneksu stoji da je sklopljen "na temelju zahtjeva kupca", dakle Krstičevića, "za izmjenu kupoprodajnog ugovora" potpisanog 3. rujna 1998. godine kojim je kupio već opisani stan broj 1 s četiri sobe – kuhinjom, blagovaonicom, izbom, kupaonicom, nužnikom, hodnikom i lođom – za 86.645,24 kune uplaćenih "odjednom".

Potom piše: "Ugovorne strane suglasno utvrđuju da je prilikom izračuna cijene stana pogrešno obračunata površina stana i struktura stana, što je imalo za posljedicu umanjenje cijene stana." Pa u narednom članku aneksa stoji: "Kupac kupuje, a prodavatelj prodaje stan koji se nalazi u Zagrebu, Nova Ves, dvoetažni stan broj 1, prizemlje i 1 kat površine 160,55, koji se sastoji od 5 soba, 2 kuhinje, 2 blagovaonice, izbe, kupaonice, nužnika, 2 hodnika i lođe."

Što poručuje aneks?

Aneksom se fingira da je Krstičeviću prodan - ili, s obzirom na cijenu, darovan - jedan stan, a ne dva, samo što je tobože 1998. godine pri sastavljanju ugovora učinjena greška, iako tada MORH nije ni bio vlasnik donjeg stana. Odnosno, aneksom su generalovu domu pripojeni kvadrati u prizemlju koje je MORH kupio u međuvremenu. MORH neznatno povećava cijenu i za dvoetažni stan u Novoj Vesi od Krstičevića traži 136.176,10 kuna. Ispada kako 50,11 kvadrata u prizemlju košta 49.530,86 kuna.

Mislite da je to sve? Nije, naravno. Stan u prizemlju, onaj koji je pripojen Krstičevićevu skromnom stančiću od stotinjak kvadrata, napravljen je kao poslovni prostor. Stoga je Ves gradnja zatražila i od Grada Zagreba 6. travnja 2006. godine dobila izmjenu građevinske dozvole kojom se donja etaža generalova doma prenamjenjuje u jednosobni stan.

Promjene kvadrature

Ako ste zbrajali kvadrate spomenute u ovom tekstu, zapazili ste sitnija odstupanja, ali njih nalazimo i u službenim dokumentima. Na primjer, u ugovoru između Ves gradnje i MORH-a stan na prvom katu ima 111 kvadrata. Kasnije, kad ga MORH prodaje Krstičeviću, površina je 109,52. U zemljišniku i imovinskoj kartici, pak, piše 112,52 metra kvadratna.

Stan u prizemlju postojane je površine, u svim je papirima 50,11 kvadrata.

Ukupno, mi smo, preko MORH-a, Krstičevićeve prostore kupili od Ves gradnje za 2.202.050,30 kuna.

A prodali smo mu ih, opet preko MORH-a, za 136.176,10 kuna. Sve to u kratkom vremenu, od lipnja 1998. godine do siječnja 2000. godine.

Koliko košta garaža?

Da imate potpunu informaciju, spomenut ćemo i garažu, premda nije pretjerano bitna za priču. Prema ugovoru od 3. rujna 1998. godine, Krstičević je od MORH-a kupio i 14 kvadrata garaže u zgradi za 38.857,63 kune. U odnosu na cijenu stana ona se čini preskupom, ali devedesete su, u MORH-ove poslove nije pametno gurati nos. Iz dokumentacije kojom raspolažemo ne vidimo koliko je koštala MORH, ali nekako ne vjerujemo da smo je platili više od Krstičevića. Aneksom ugovora iz 2006. godine, sklopljenim s Ministarstvom obrane pod vodstvom Berislava Rončevića, garaža od 14 kvadrata postala je garažni prostor od 7,03 kvadrata povezan s dijelom zajedničkih prostorija zgrade. Krstičević ga navodi u imovinskoj kartici i procjenjuje na 50 tisuća kuna.

Sada, kad smo ovo prošli, idemo vidjeti po kojoj je osnovi Krstičević postao vlasnik dvaju stanova, odnosno stana i poslovnog prostora prenamijenjenog u stan.

Ministarstvo hrvatskih branitelja nema pojma o stanu

Prvo smo pitali Ministarstvo hrvatskih branitelja, ali ono je ohladilo našu znatiželju informacijom da Damir Krstičević "nije ostvario pravo na stambeno zbrinjavanje Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, već prema zakonskim odredbama koje nisu u nadležnosti Ministarstva hrvatskih branitelja".

S pitanjima o stambenom zbrinjavanju generala Krstičevića javili smo se MORH-u. Zanimalo nas je štošta. Naročito po kojem je propisu dobio dva stana, kako je procijenjeno da mu je neophodno baš 160,55 metara četvornih, a ne možda više, koliko članova obitelji je imao kada je kupovao stanove. MORH je odgovorio:

"Potpredsjednik Vlade i ministar obrane Damir Krstičević ostvario je pravo na stan kao i druge djelatne vojne osobe u Hrvatskoj vojsci i Ministarstvu obrane na temelju Pravilnika o stambenom zbrinjavanju iz 1998. godine i suglasnosti ministra obrane. Kriteriji za dodjelu stana bili su: dužnost koju je Damir Krstičević obnašao u Glavnom stožeru Oružanih snaga, status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, invalidnost kao posljedice ranjavanja u Domovinskom ratu te broj članova zajedničkog kućanstva. Damiru Krstičeviću je dodijeljen dvoetažni stan, a ne dva stana (prizemlje i prvi kat, površine 160 m2) koji je otkupljen u skladu sa Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo i sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske iz 1995. godine o prodaji stanova u vlasništvu kojima upravlja Ministarstvo obrane", kazali su nam iz MORH-a.

Pravilnik Gojka Šuška s jednom stranicom

Zatražili smo i dobili navedeni Pravilnik. Točnije, poslali su nam Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika o dodjeli stanova i stambenih kredita od 1. srpnja 1997. godine s potpisom tadašnjeg ministra obrane Gojka Šuška. Po njemu, Pravilniku, MORH daje pravo samcu na stan površine 35 metara četvornih, dvočlanoj obitelji pripada 45 metara četvornih, tročlanoj 60 kvadrata, četveročlanoj 70, peteročlanoj osamdeset, a za svakog dodatnog člana obitelji stječe se pravo na dodatnih deset kvadrata.

General, odnosno admiral, ima pravo za najmanje 30 kvadrata veći stan od spomenutih površina, stoji u Šuškovu Pravilniku od svega dva članka. Drugi nije usko povezan s temom – ili jest? – ali ne možemo odoljeti: "Ovaj Pravilnik stupa na snagu danom donošenja i neće se objavljivati u 'Narodnim novinama'."

Ideje Šuškove, Hebrangove i Miljavčeve, novac naš

MORH nam nije odgovorio koliko je članova kućanstva Krstičević imao u času stambenog zbrinjavanja, osim što je napisao da je pravo na dodatnih 50,11 kvadrata stekao kad je dobio dijete. "General bojnik Damir Krstičević tada je bio na dužnosti zamjenika načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga te također ima status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata te i na temelju toga ostvaruje pravo na dodjelu stana", izvijestili su MORH-ovci.

Ili, drugim riječima, kvadrate je stekao prema Šuškovu pravilniku, zbrinjavanje je realizirano u Hebrangovu i Miljavčevu mandatu, a sve smo platili mi. I sad neka se netko čudi ministrovoj privrženosti HDZ-u.

Ako vas interesira, MORH smo pitali po kojem je kriteriju odredio cijenu Krstičevićevih nekretnina.

Kako su došli do cijene?

"Cijena stana kojeg je Damir Krstičević otkupio od Ministarstva obrane formirana je kao i kod svih djelatnih vojnih osoba koji su kupili stanove od Republike Hrvatske, a kojima upravlja Ministarstvo obrane sukladno Zakonu o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo, Uredbom Vlade Republike Hrvatske o načinu utvrđivanja cijene stana i garaže iz 1992. godine i Odluke Vlade Republike Hrvatske o prodaji stanova u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane iz 1995. godine."

Eto, sve je jasno.

A cijena garaže, odnosno garažnog mjesta utvrđena je "u skladu s Uredbom Vlade Republike Hrvatske o načinu utvrđivanja cijene stana i garaže iz 1992. godine i Odlukom Vlade Republike Hrvatske o prodaji garaža u vlasništvu Republike Hrvatske kojima upravlja Ministarstvo obrane iz 1995. godine". MORH je otkrio i da Krstičević "u postupku stambenog zbrinjavanja nije dobio kredit ili bilo kakav oblik novčane potpore". A on, donedavni ministar, u imovinskoj je kartici kao način stjecanja stana naveo: "Na neki drugi način, kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, kupnjom od drugih izvora dohotka."

Index Istrage u siječnju su pisale o Krstičevićevoj vikendici u Žaboriću kod Šibenika. Otkrili smo da joj je u imovinskoj kartici umanjio vrijednost i kvadraturu. Potom je korigirao podatke. Pisali smo i o izdašnoj suradnji M SAN-a, tvrtke u kojoj je godinama radio, s državom.

Originalno objavljeno na Index Istrage