HRVATSKA je imala drugi najveći pad potrošnje kućanstava prve godine pandemije, pokazuju podaci Eurostata.

U 2020. potrošnja kućanstava na razini EU je smanjena za 8% u odnosu na 2019. Sve države članice EU zabilježile su smanjenje izdataka za potrošnju kućanstava. Najveći pad potrošnje kućanstava su zabilježile Malta (-22%), Hrvatska (-16%), Španjolska (-16%) i Grčka (-16%).

Efekti protupandemijskih mjera

Ovo je najveće godišnje smanjenje zabilježeno od početka mjerenja potrošnje kućanstava i posljedica je učinaka pandemije covida-19. Mjere socijalnog distanciranja, vladina ograničenja nametnuta kretanju ljudi, zatvaranje kompanija, rast nezaposlenosti i rad od kuće su doveli do ovoliko velikog pada.

Najmanji pad je zabilježen u Slovačkoj i Danskoj (obje oko -2%), a slijede Litva i Poljska (obje oko -3%).

Najteže pogođene turističke države

Uz Maltu, Hrvatsku, Španjolsku i Grčku, daleko iznad prosjeka EU su još Cipar, Portugal i Italija. Radi se o državama kojima gospodarstva puno više ovise o turizmu nego ostalim članicama EU, a upravo je ta gospodarska grana najviše pogođena mjerama protiv širenja covida-19.

Zemlje s najvećim padom BDP-a u 2020. se poklapaju sa zemljama u kojima je najviše pala potrošnja kućanstava. Španjolska je imala najveći pad BDP-a, od 10%, a treći najveći pad potrošnje kućanstava, od 16%.

Drugi najveći pad BDP-a je imala Grčka (-9%), koja je istodobno imala četvrti najveći pad potrošnje kućanstava (-16%). U Italiji je BDP pao za 8.9%, a potrošnja kućanstava za 12%. Portugalu je BDP 2020. pao za 8.4%, a potrošnja kućanstava za 12%. Maltin pad BDP-a od 8.2% je pratio pad potrošnje kućanstava od čak 22%.

Hrvatska je bila jedna od država koje su najviše pogođene covid-19 krizom, s padom BDP-a 2020. od 8.1%, što je pratio pad potrošnje kućanstava od 16%.

Podatak o padu potrošnje kućanstava jasno pokazuje kako je Hrvatska bila jedna od najteže pogođenih država mjerama borbe protiv pandemije, a njeni građani su platili najveću cijenu.

Iste godine je porasla stopa štednje

U svim državama EU je tijekom 2020. naglo porasla stopa štednje kućanstava, što znači da su ljudi jednostavno prestali trošiti i veći dio dohotka stavljali u štednju. To objašnjava većinu pada potrošnje u državama EU, ali ne u turističkim državama kao što je Hrvatska.

Stopa štednje na razini EU je porasla s 12.26% 2019. na 18.3% u 2020. To znači da su ljudi jednostavno veći dio svog dohotka stavljali "sa strane", u štednju. Jednostavno se zbog lockdownova, zatvaranja ugostiteljskih objekata, rada od doma i sličnih protupandemijskih mjera nije imalo gdje trošiti. Stopa štednje je tako narasla za 6 postotnih bodova.

Građani Hrvatske među najpogođenijima u EU

Ali stopa štednje u Hrvatskoj je 2019. iznosila 11%, a 2020. 15.29%, što je rast od 4.29 postotnih bodova, manje od prosjeka EU.

Podaci su jasni: iako je u Hrvatskoj pad potrošnje kućanstava bio drugi najveći u EU (-16%), rast stope štednje je bio ispod prosjeka EU (4.29 postotnih bodova u Hrvatskoj, 6 postotnih bodova u EU), što znači da potrošnja hrvatskih građana iz 2019. nije 2020. završila u štednji zbog nemogućnosti trošenja, nego je jednostavno pao dohodak kućanstava, primarno zbog gubitka priljeva iz turizma.

Time su građani Hrvatske među najpogođenijima pandemijom covida-19 i protupandemijskim mjerama 2020. na razini EU.