ULTIMATUM koji je ministarstvu postavio voditelj ekspertne skupine za provedbu kurikularne reforme Boris Jokić direktno je izazvan zaključcima saborskog Odbora za znanost koji je tražio da se usred procesa u stručnu skupinu ubaci još deset članova.

 

Ti su zaključci doneseni 19. svibnja, a o njima se glasalo bez oporbe jer je predsjednica Odbora Gordana Rusak, na zahtjev HDZ-ovih zastupnica, promijenila redoslijed točaka sjednice. Upravo je Rusak jučer i danas branila zaključke Odbora kojima je na neki način izglasano nepovjerenje skupini koja već godinu i pol radi na kurikularnoj reformi i preispitivala rad Jokića i njegovih suradnika, ističući da je na prijedlog kurikularne reforme stigao niz primjedbi.

 

 

No ova zagovornica znanosti, kako samu sebe naziva, koja je sada izuzetno zainteresirana za kurikularnu reformu, javnosti je poznatija po političkoj trgovini kada je na početku svog prvog i aktualnog saborskog mandata od Hrvatske stranke umirovljenika tražila 10 tisuća kuna mjesečno za sebe, dodatno na svoju plaću saborske zastupnice, i 10 tisuća kuna mjesečne plaće za svoju asistenticu i prijateljicu Sanelu Dropulić, o čemu je Index pisao prije četiri mjeseca.

 

Rusak je u Sabor ušla kao neovisna kandidatkinja na listi MOST-a, zatim je izbacivanjem Drage Prgometa prešla u HRID, a sada se našla kod zastupnika HSLS-a i BUZ-a. Index je objavio da se Rusak se nudila i zastupnicima umirovljenika, konkretno Silvanu Hrelji, a imala je i posebnu listu zahtjeva. 

 

Jedan od zahtjeva je izdvajanje oko 10 tisuća kuna mjesečno u zaseban fond s kojim bi Rusak mogla raspolagati za "provedbu znanstvenih projekata". Drugi zahtjev vezan je uz zapošljavanje Sanele Dropulić s minimalnom plaćom od 10 tisuća kuna mjesečno te potpredsjedništvo u klubu zastupnika. 

 

"Da, kontaktirala me je zastupnica Rusak. Imala je listu zahtjeva, no rekao sam kako mi na to ne možemo pristati", rekao nam je tada Hrelja.

 

Rusak je sada članica kluba HSLS-a koji su očito mogli zadovoljiti njezine prohtjeve, što potvrđuje i to što je Sanela Dropulić sada zaposlena kao glasnogovornica HSLS-a.

 

 

Rusak nakon što je osigurala svoju egzistenciju sada želi kao predsjednica saborskog odbora silom utjecati na to što će djeca učiti u školama. 

 

"Nije bila intencija odbora da predlažemo ljude. Na temelju rasprave i svih mogućih mailova i zamolbi došli smo do zaključka da u nekim područjima postoje problemi", rekla je Rusak u jučerašnjoj emisiji Otvoreno i dodala da se ne slaže s prijedlogom kurikularne reforme prema kojem bi učenici trećih i četvrtih razreda srednje škole mogli birati predmete i smatra da reforma još nije zrela za eksperimentalnu fazu.

 

Rusak je spomenula da je i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti također nezadovoljna radnom skupinom i nedostatkom stručnjaka iz prirodnih znanosti. Jokić ju je poklopio rekavši da se danas neposredno prije konferencije za novinare čuo s akademikom Zvonkom Kusićem koji mu je rekao da ne odustaje od reforme. Jokić je dodao i da HAZU nije zauzela službeni stav u pogledu kurikularne reforme, a da Rusak vrši politički pritisak na radnu skupinu.

 

Rasprava između Jokića i Rusak nastavila se i u emisiji U mreži prvog na Hrvatskom radiju.

 

 

"Javnost se izrazito pobunila na samom početku reforme odnosno na izglasavanju reformne skupine. U čemu je problem da prihvatite novih deset ljudi ako će biti birani po svim kriterijima", ponavljala je pitanje Rusak, iako je Jokić već rekao da za prihvaćanje novih članova nije zadužen on nego ministarstvo. 

 

"Proces javnog poziva mora provesti ministarstvo. Ministar Šustar, član ove vlade, 11. 3. imenovao je ekspertnu radnu skupinu. Mogao ju je imenovati u proširenom sastavu. Drugi je razlog zato što ste naveli područja koja su pojedini predmeti. Ti predmeti ne odgovaraju prirodi onoga što obrazovanje jest, ne uključuju strukovno obrazovanje u kojem je 70 posto učeničke populacije , ne uključuju umjetnička obrazovanja, ne uključuju učenike s teškoćama, darovite učenike i vrednovanje gdje bi svi mogli doprinijeti nekim elementom", odgovovorio je Jokić.

 

"U svojim ste zaključcima još stavili da ta skupina djeluje kao cenzorska skupina što sugerira na bivša vremena. Nadam se da je ovo zemlja koja se odmaknula od tih vremena i da su demokratski, otvoreni i javni procesi ono što ovoj zemlji treba", rekao je Jokić.