LATVIJSKI premijer Andris Kulbergs želi da Bruxelles izdvoji 7 milijardi eura za pomoć u pokrivanju vojnih i gospodarskih troškova suočavanja s Rusijom, dok raste pritisak zbog cijene koju zemlja plaća zbog svog čvrstog stava prema Moskvi.

Novac bi trebao doći iz sljedećeg sedmogodišnjeg proračuna EU, kroz novi Fond za konkurentnost, kako bi se nadoknadili veći izdaci za obranu i pad trgovine s Rusijom nakon početka ruske potpune invazije na Ukrajinu, rekao je Kulbergs u intervjuu za Politico.

Novac koji Riga želi povrh drugih sredstava namijenjenih toj zemlji iznosio bi gotovo polovicu od predviđenih 15,1 milijardi eura koje bi Latvija tijekom sedmogodišnjeg proračunskog razdoblja trebala izdvojiti za obranu.

Zahtjev dolazi u osjetljivom trenutku. Latvija je jedna od najvećih europskih podupirateljica Ukrajine i snažno je povećala izdvajanja za obranu od početka ruske potpune invazije, iako su sankcije i pad bilateralne trgovine ozbiljno narušili gospodarske veze koje su nekoć bile usmjerene prema istoku. 

"Naš proračunski deficit dovodimo do maksimuma"

No uoči parlamentarnih izbora 3. listopada jačaju stranke koje tvrde da bi Riga za sankcije i vojnu potporu trebala tražiti više.

Europska komisija predložila je znatno povećanje financiranja obrane na razini EU u proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. godine, uključujući 125,2 milijarde eura vrijedan fond za sigurnost, obrambenu industriju i svemir u okviru Europskog fonda za konkurentnost. 

Taj novac namijenjen je financiranju projekata diljem Unije, a ne osiguravanju unaprijed dogovorenih 7 milijardi eura za Latviju. Cijeli proračun još je predmet pregovora između vlada članica EU i Europskog parlamenta.

Kulbergs tvrdi da Latvija zaslužuje poseban tretman jer se zadužuje kako bi pružila sigurnost zemljama koje su mnogo udaljenije od bojišta. "Naš proračunski deficit dovodimo do maksimuma i iz tog duga plaćamo obranu cijele Europe", ustvrdio je premijer u sjedištu vlade.

Njegova stranka vodi u anketama

Velik dio latvijske vojne potrošnje u konačnici se vraća bogatijim zapadnoeuropskim gospodarstvima, dodao je Kulbergs, istaknuvši kupnju oružja od Njemačke, Francuske, Španjolske, Švedske i Nizozemske. "Mi hranimo njihova gospodarstva", izjavio je.

Kulbergsova stranka desnog centra trenutačno vodi u anketama, ali sastav buduće koalicije mogao bi odrediti koliko će se nakon listopada promijeniti latvijska politika prema Rusiji.

Uoči novog paketa sankcija koji se očekuje najesen, Kulbergs je pozvao na potpunu zabranu izdavanja viza Rusima u EU. Zemlje EU izdale su ruskim državljanima više od 630.000 viza tijekom 2025. godine.

Traži da se opet razmotri mogućnost slanja zamrznutih ruskih sredstava Ukrajini

U posljednjem paketu sankcija Francuska i Italija protivile su se potpunoj zabrani ulaska ruskih boraca, tvrdeći da bi to pitanje trebalo biti uređeno pravilima EU o vizama, a ne sankcijama. Sjeverne i istočne članice zalagale su se za stroža ograničenja. 

Postignuti dogovor stvorio je pravnu i političku osnovu za zabranu ulaska aktualnim i bivšim ruskim borcima koji su sudjelovali u ratu, a odluka o tome kada će zabrana stupiti na snagu prepuštena je državama članicama EU.

"Jesmo li ludi? Dopuštamo da ruski vojnici dobiju vize, oni koji ubijaju Ukrajince na bojištu", upitao je Kulbergs komentirajući odgodu.

Također je pozvao zemlje EU da ponovno razmotre mogućnost slanja 210 milijardi eura ruskih državnih sredstava zamrznutih u Europi Ukrajini, odbacujući strahovanja da bi Moskva nakon rata mogla osporavati taj potez.

Kritizirao potez šefa Europskog vijeća

Kulbergs je također kritizirao odluku predsjednika Europskog vijeća Antónija Coste da otvori komunikacijski kanal s Kremljem, rekavši da bi to "trebala biti odluka svih zemalja zajedno".

Svako približavanje Kremlju nazvao je "beskorisnim potezom", tvrdeći da nema znakova da je predsjednik Vladimir Putin spreman pregovarati te da bi pregovori Rusiji samo dali "vrijeme za predah" kako bi pripremila "sljedeći potez".

Unatoč tome što je Latvija prekinula veze sa svojim istočnim susjedom i unatoč Kulbergsovu oštrom stavu prema odnosima s Moskvom, rekao je da "moramo biti otvoreni" za obnovu odnosa nakon što Rusija plati odštetu Ukrajini i nakon što odgovorni za ratne zločine budu izvedeni pred lice pravde. 

Kao primjer na koji se treba ugledati naveo je poslijeratnu Njemačku. "Jesmo li zbog toga izolirali Njemačku? Ne, to je prihvaćanje krivnje, prihvaćanje pogrešnog postupanja, kazna i odmazda", rekao je.

Nakon prekida vatre, zaključio je Kulbergs, "nesigurnost na granici samo će rasti", jer će stvarna prijetnja biti val migracija. Stotine tisuća "uništenih" vojnika vratit će se s bojišta u potrazi za boljim životom, dok će drugi građani bježati zbog urušavanja ruskog ratnog gospodarstva.