Foto: Hina, Facebook/Hotel Lone, Index

HRVATSKA liječnička komora proteklog je vikenda organizirala prvi Sabor hrvatskog liječništva u hotelu Lone u Rovinju. U hotelu koji slovi kao jedan od najskupljih u Hrvatskoj raspravljalo se o teškom položaju liječnika u zemlji.

Upravo zbog tematike, Hrvatski liječnički zbor usprotivio se tome da se Sabor održi u tako skupom hotelu te su predložili da se Sabor održi u Zagrebu ili Osijeku - kao gradu s najvećom migracijom stanovništva.

Oni su morali platiti 150.000 kuna za sudjelovanje 30 liječnika na Saboru, što su u dopisu kojeg posjedujemo, smatrali neprikladnim.

Dopis HLZ-a kojim se protive mjestu održavanja Sabora

"Kao predsjednik Hrvatskog liječničkog zbora osjećam potrebu dostaviti Vam informacije o razgovorima koji su vođeni s Hrvatskom liječničkom komorom o organizaciji Sabora hrvatskog liječništva koji bi se prema zamisli Komore trebao održati od 1. do 3. prosinca 2017. u hotelu Lone u Rovinju.

Smatrajući ideju Sabora hvalevrijednom aktivnošću na mogućem promicanju struke i liječništva u Hrvatskoj, na inicijalni dopis Hrvatske liječničke komore s prijedlogom za partnerstvo u organizaciji, reagirali smo pozitivno.

Samu ideju partnerstva smo predstavili na sastanku Glavnog odbora 03. 06. 2017. i ona je načelno prihvaćena. Ubrzo nakon toga pozvali smo uvaženog predsjednika HLK-a dr. Trpimira Golužu i njegove suradnike na sastanak s izvršnim odborom HLZ-a kako bi dogovorili sve potrebne logističko-tehničke detalje.

Suočili smo se s činjenicama da su svi detalji vezani uz organizaciju Sabora hrvatskog liječništva već unaprijed bili dogovoreni te opcija promjene lokacije, hotela i programa nije bila moguća.

Na samom sastanku jasno sam izrekao stav Glavnog odbora HLZ-a kako Rovinj i Hotel Lone 5* nisu u ovom času prikladna mjesta na kojima će se razgovarati o nepovoljnom položaju liječnika u Hrvatskoj te njihovom odlasku iz zemlje u potrazi za boljim životom.

Na sugestiju članova Glavnog odbora HLZ-a založili smo se da se događaj održi u Zagrebu kao glavnom gradu Hrvatske ili Osijeku, kao gradu s trenutno najvećom migracijom stanovništva. Čelništvo HLK-a nije bilo u mogućnosti prihvatiti naša mišljenja i argumente koje smo iznijeli u nadi da ćemo postići zajednički dogovor, a što bi zapravo trebala biti odlika partnerskog odnosa na kojeg smo se svi neprestano pozivali", stoji u dopisu predsjednika HLZ-a Željka Krznarića predsjednicima stručnih društava.

Komori platili 150.000 kuna za sudjelovanje 30 liječnika

Dalje se navodi kako je "na prvom sastanku HLZ-a i HLK-a Hrvatska liječnička komora predložila financijsku potporu HLZ-a u iznosu od 150.000 kuna što bi omogućilo sudjelovanje 30 članova HLZ-a te održavanje sesije.

HLK je sugerirala da HLZ kroz sesiju prezentira svoje aktivnosti na izradi dijagnostičko-terapijskih smjernica.

Svjesni potrebe očuvanja zajedništva hrvatskog liječničkog korpusa, Glavni odbor HLZ-a je načelno prihvatio iznos od 150.000 kuna kao naknadu za sudjelovanje HLZ-a i njegovih članova na samom skupu.

U naredna dva tjedna, odnosno na idućem sastanku s vodstvom HLK-A, počelo se govoriti o iznosu od 250.000 kuna uz pojašnjenje kako su narasli i troškovi organizacije koji se kreću oko milijun do 1,3 milijuna kuna.

Izvršni odbor HLZ-a tada je izrazio svoje negodovanje te istaknuo kako bez potpore Glavnog odbora HLZ-a nije u mogućnosti prihvatiti nove uvjete.

Zato je organiziran izvanredni sastanak Glavnog odbora HLZ-a 13. 07. 2017. na kojem je prisustvovao i sam predsjednik HLK-a, uvaženi dr. Trpimir Goluža te odgovarao na upite članova HLZ-a.

Nakon zanimljive i konstruktivne rasprave Glavni odbor HLZ-a je donio odluku o potpori u maksimalnom iznosu od 150.000 kuna te pojasnio uvjete možebitnog partnerstva.

Hrvatska liječnička komora je potom tražila pojašnjenje stavki koje je smatrala neprihvatljivim te je predsjednik HLK-a, Trpimir Goluža, svoj odgovor namijenjen Izvršnom odboru HLZ-a poslao samoinicijativno na sve članove Glavnog odbora HLZ-a.

U naknadnoj komunikaciji Glavni odbor HLZ-a je iznio stav kako se u ovom slučaju ne radi o partnerskom, već isključivo sponzorskom odnosu, što je za HLZ neprihvatljivo te u konačnici partnerstvo u organizaciji Sabora hrvatskog liječništva nije prihvaćeno dopisom HLZ-a koji je poslan 25. 08. 2017.

Kako i dalje vjerujemo u partnerski odnos na dobrobit svekolikog liječničkog korpusa, ovim putem pozivamo stručna društva HLZ-a da se u okviru svojih financijskih mogućnosti i poslovnih interesa odazovu ovom skupu", stoji u dopisu predsjednika HLZ-a Željka Krznarića, predsjednicima stručnih društava.

Goluža: Hotel Lone zadovoljava sve tehničke potrebe skupa

Kontaktirali smo potom dr. Trpimira Golužu, predsjednika Hrvatske liječničke komore, koji nam je na upit zašto su odabrali skupi hotel Lone, odgovorio da taj hotel "zadovoljava sve tehničke potrebe skupa i jer je njihova ponuda bila više no korektna".

Pitali smo ga kako komentira to da je Hrvatski liječnički zbor ovaj hotel smatrao neprikladnim za mjesto održavanja Sabora te predložio da se isti održi u Zagrebu ili Osijeku (što je vidljivo iz dopisa kojeg posjedujemo), na što nam je Goluža odgovorio da to nije točno.

"U organizaciji Sabora željeli smo imati partnerski odnos s Hrvatskim liječničkim zborom. Naš prijedlog izložili smo vodstvu HLZ-a koje ga je prihvatilo, a potom iz nama nepoznatih razloga odbacilo", stoji u odgovoru dr. Goluže.

Na pitanje zašto su prvotno tražili od HLZ-a 150.000, a potom 250.000 kuna za partnersko sudjelovanje u organizaciji Sabora, Goluža navodi kako traženi iznos od 150.000 kuna uz troškove organiziranja skupa podrazumijeva kompletne troškove boravka za 30 sudionika (za 2 dana Sabora op.a.).

Također smo primili informaciju da je kotizacija za prisustvovanje ovom Saboru stajala 1 980 kuna, plus PDV, na što nam je pak rekao da taj iznos "nije cijena kotizacije već podrazumijeva troškove prijevoza, dvodnevnog boravka u Rovinju na bazi punog pansiona, svečanu večeru i kotizaciju za skup".

Za komentar o Saboru zamolili smo i predsjednika Hrvatskog liječničkog zbora dr. Željka Krznarića. koji nam je rekao da je HLZ "zbog kvalitete tema i predloženih govornika u tradiciji suradnje s Hrvatskom liječničkom komorom podržao inicijativu Komore za održavanje Sabora hrvatskog liječništva".

No dodao je kako je uputio prijedlog da se zbog logističkih zahtjeva organizacije dežurstava kolega liječnika Sabor održi na nekoj prometno dostupnijoj lokaciji.

"Predstavnici Hrvatske liječničke komore predložili su u okviru mogućeg partnerstva nekoliko opcija sufinanciranja Sabora. Glavni odbor Hrvatskog liječničkog zbora odlučio je sufinancirati kotizacije za predstavnike HLZ-a koji sudjeluju u radu Sabora hrvatskog liječništva i tako podržati održavanje ovog važnog skupa", stoji u odgovoru dr. Krznarića.

Nije se osvrnuo na dopis kojeg posjedujemo, već je umjesto toga naveo kako je Hrvatski liječnički zbor kao krovna liječnička udruga u Republici Hrvatskoj svakodnevno posvećena unaprjeđenju liječničke struke i skrbi za pacijente. U ovom trenutku, kaže, HLZ ima 10.576 članova te navodi kako članstvo u udruzi nije obavezno, i da u njega kolege ulaze dragovoljno.

Predsjednik HLZ-a o Saboru

"U sastavu HLZ-a djeluje 147 stručnih društava te 26 podružnica širom RH. Kroz Društva i podružnice odvijaju se djelatnosti stručnog i zdravstvenog usavršavanja članstva, unaprjeđenje znanstveno-istraživačkog rada, unaprjeđenje medicinske nastave, njegovanje medicinske etike, unaprjeđenje zdravstvenog stanja stanovništva i zaštite čovjekova okoliša, unaprjeđenje zdravstvene kulture stanovništva.

HLZ od 1877. godine izdaje Liječnički vjesnik, a suizdavač je još nekoliko stručnih časopisa. Ima razvijenu i vrlo aktivnu međunarodnu suradnju. Članovi HLZ-a sudjeluju, po pozivu, uglavnom kao eksperti i predstavnici Zbora u tijelima zdravstvene uprave i izvršne vlasti.

HLZ u tim djelatnostima surađuje sa svim dionicima zdravstvenog sustava, pa tako i s Hrvatskom liječničkom komorom.

Hrvatski liječnički zbor sudjelovao je u osnivanju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (1917.), Hrvatske liječničke komore (1923. te obnovi rada HLK-a 1995.), Hrvatskog liječničkog sindikata (1990.), Akademije medicinskih znanosti Hrvatske (1961.) i Lige za borbu protiv raka (1963.)", stoji u odgovoru dr. Krznarića.