OTKRIĆE fosila starih deset milijuna godina u Etiopiji ukazuje na to da su se preci današnjeg homo sapiensa genetski razdvojili od čovjekolikih majmuna milijunima godina nego što se to do sada smatralo, tvrdi studija u srijedu objavljena u britanskom časopisu "Nature".

Fosili se sastoje od očnjaka i sedam kutnjaka koji su pripadali pretku suvremenih gorila. Ostaci su pronađeni u grmlju nekih 170 km istočno od etiopskog glavnog grada Addis Abebe.

Stručnjaci su ustanovili da zubi pripadaju stvorenju čije je zubalo prilično slično današnjem gorili. Fosili su na datirani na razdoblje od prije 10-10,5 milijuna godina.

Ukoliko je doista riječ o pretku suvremenog gorile, to znači da je raskol između predaka današnjeg homo sapiensa i predaka današnjih čovjekolikih majmuna daleko stariji nego što se pretpostavljalo.

Dosadašnje analize DNK su upućivale da su ljudi i čovjekoliki majmuni imali zajedničkog pretka između 5 i 6 milijuna godina. Od ljudi je među današnjim čovjekolikim majmunima najrazličitiji orangutan, koji se od glavne linije odvojio prije 13 i 14 milijuna godina.

Dosada se najstarijim direktnim pretkom suvremenih ljudi smatra Ororin ili "Milenijski čovjek", čiji su ostaci pronađeni u Keniji 2000. godine, a čija je starost procijenjena na 5,8 milijuna godina. U Čadu je, pak, pronađen milijun godina stariji Sahelantrop, ali o njegovoj direktnoj vezi s ljudskom vrstom još uvijek ne postoji znanstveni konsenzus.

Autori studije tvrde kako pronalaženje tzv. "karike koja nedostaje", odnosno posljednjeg zajedničkog pretka čovjeka i majmuna, danas izgleda daleko teže, jer je to stvorenje očigledno živjelo u miocenu - geološkom razdoblju koje je trajalo od prije 23 do prije 5 milijuna godina. Iz tog razdoblja gotovo da nema fosila stvorenja koja podsjećaju na čovjekolike majmuna, odnosno barem je tako bilo do otkrića etiopskog fosila koji je dobio ime "Chororapithecus abyssinicus".

D.A.